Podsticanje ekonomskog rasta regiona

Savjet i parlament Evropske unije danas postigli dogovor o Planu rasta za Zapadni Balkan

04.04.2024. 16:05 / Izvor: Dnevni evropski servis
EU

Plan rasta se odnosi na period od 2024. do 2027. godine i očekuje se da će obezbijediti 2 milijarde bespovratnih sredstava i 4 milijarde povoljnih kredita.

Savjet Evropske unije i Evropski parlament postigli su 4. aprila dogovor o Instrumentu za reformu i rast za Zapadni Balkan, koji je centralni dio Plana rasta Evropske komisije za Zapadni Balkan, vrijednog šest milijardi eura.

Plan rasta se odnosi na period od 2024. do 2027. godine i očekuje se da će obezbijediti dvije milijarde bespovratnih sredstava i četiri milijarde povoljnih kredita.

"Plan će dopuniti postojeći Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA III), značajno povećavajući finansijsku pomoć partnerima u regionu", saopštio je Savjet EU.

Pregovarač EP za Plan rasta Tonino Picula pozdravio je postizanje dogovora.

"Naglašavamo važnost vladavine prava, transparentnosti i reformi kako bi se te zemlje, naši partneri, približile EU", napisao je Picula na mreži X.

Evropska komisija je 8. novembra 2023. usvojila i predstavila Plan rasta za Zapadni Balkan, zajedno sa godišnjim Paketom proširenja.

Cilj Plana je podsticanje ekonomskog rasta regiona i ubrzavanje socioekonomskog približavanja Zapadnog Balkana i EU i sprovođenje reformi na putu ka Uniji.

Instrument će, naveo je Savjet EU, podsticati usklađivanje partnera s evropskim vrijednostima, zakonima, pravilima, standardima, politikama i praksama sa ciljem budućeg članstva u EU.

U pregovaračkoj poziciji Savjeta EU, usvojenoj početkom marta, navodi se da je uslov za dobijanje sredstava sprovođenje reformi, prije svega u oblasti poštovanja demokratskih mehanizama, vladavine prava i osnovnih prava, a ispunjavanje uslova prati Evropska komisija.

Za Srbiju i Kosovo je kao preduslov naveden i "konstruktivan angažman na normalizaciji odnosa u cilju potpunog sprovođenja svih obaveza" koje proizlaze iz Sporazuma o putu ka normalizaciji i njegovog Implementacionog aneksa iz Ohrida, kao i svih prethodnih sporazuma postignutih u briselskom dijalogu.

U tekstu se ističe i značaj usklađivanja zemalja Zapadnog Balkana sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.

Današnji dogovor treba da zvanično usvoje Savjet EU i EP prije nego što stupi na snagu.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

EU