Pad vlade stavlja Macrona pred ključni test mandata

Predsjednik Francuske Emmanuel Macron suočava se s jednom od najtežih političkih i ekonomskih kriza u svom mandatu. Premijer François Bayrou, njegov bliski saveznik, srušen je u ponedjeljak nakon glasanja o nepovjerenju, u kojem je 364 zastupnika podržalo njegovo svrgavanje, dok je za njega glasalo svega 194.

Iz Macronovog kabineta odmah je najavljeno da će imenovati petog premijera u manje od dvije godine, iako postoje ozbiljne dileme da li će njegov nasljednik imati više uspjeha u sprovođenju obimnih budžetskih rezova potrebnih za spas francuske ekonomije od rastuće dužničke krize, prenosi Politico.

Predsjednik se sada nalazi pod direktnim pritiskom javnosti, dok su za 10. septembar najavljeni generalni štrajkovi, a 18. septembra i masovni protesti sindikata. Njegova popularnost pala je na najniži nivo do sada, niži čak i od vremena protesta Žutih prsluka 2018. i 2019. godine, koji su predstavljali jednu od najvećih političkih kriza u Francuskoj u posljednjoj deceniji.

Iako Macron i dalje vjeruje da može postići dogovor sa umjerenom ljevicom, centristima i Republikancima o formiranju manjinske vlade koja bi uspjela osigurati podršku za budžet, razmjeri Bayrouovog poraza pokazuju da su ti pokušaji od početka osuđeni na neuspjeh. Tokom burne parlamentarne rasprave, opozicione stranke jasno su istakle Macrona kao glavnog odgovornog za zastoj u zemlji.

"Za krizu, nestabilnost i fijasko postoji samo jedan krivac – predsjednik Republike“, izjavio je Boris Vallaud, lider socijalističkog poslaničkog kluba. Slične kritike uputio je i komunistički lider Stéphane Peu, koji je situaciju uporedio s filmom Spašavanje vojnika Ryana, navodeći da je Bayrou već četvrti premijer koji je pao kako bi Macron opstao. Mnogi su nakon glasanja otvoreno pozvali predsjednika da podnese ostavku.

"Ako predsjednik ne želi mijenjati svoju politiku, onda ćemo morati mijenjati predsjednika", poručila je Mathilde Panot iz krajnje ljevičarske stranke Nepokorena Francuska.

U međuvremenu, krajnja desnica okupljena oko Nacionalnog fronta, trenutno vodeće partije u anketama, i ljevica, nastavljaju snažne kampanje s porukom da će srušiti svaku buduću vladu koja pokuša provesti mjere štednje.

Pokušaji konsolidacije centra dodatno su otežani jer se socijalisti i republikanci fundamentalno razilaze u ekonomskoj politici. Ipak, raste strah da bi neuspjeh u stabilizaciji francuskih finansija mogao negativno utjecati i na ostatak Evropske unije. U svom oproštajnom govoru, Bayrou je upozorio da Francuska pati od „životno opasnog duga“.

Nakon njegovog odlaska, opozicija je već počela nuditi rješenja. Socijalisti su pozvali Macrona da imenuje premijera iz njihovih redova, nudeći alternativu kroz pravedniji porezni sistem i odustajanje od ukidanja državnih praznika. Kao moguće opcije spominju se velika koalicija od konzervativaca do socijalista (smatrana najmanje vjerovatnom), sporazumi o nenapadanju u zamjenu za budžetske ustupke ili kompromisna manjinska vlada podržana i od socijalista i od republikanaca.

Međutim, rizici neuspjeha ostaju veliki. Lider republikanaca Laurent Wauquiez poručio je da njegova stranka nikada neće podržati socijalističku vladu inspirisanu idejama pan-ljevičarskog "Novog narodnog fronta". Pored toga, blizina lokalnih izbora 2026. godine obeshrabruje opozicione stranke da se previše vežu uz Macrona, čija se pozicija sve više percipira kao oslabljena.

Čak i da se postigne dogovor partijskih vrhova, nije sigurno da bi ga zastupnici dosljedno pratili. Već na glasanju o Bayrouu pokazale su se duboke podjele unutar republikanaca – 27 je podržalo vladu, dok je 13 glasalo protiv, uprkos pozivu partijskog rukovodstva i ministra unutrašnjih poslova Bruna Retailleaua da se stane uz premijera.