Nuklearni povratak Francuske: Macron pokreće izgradnju 14 novih reaktora

Francuska nastavlja s planovima za proširenje nuklearne energije, potvrđujući strateški zaokret ka izgradnji novih reaktora i jačanju ovog sektora kao ključnog dijela energetske politike.

Na sastanku Vijeća za nuklearnu politiku, kojim predsjedava Emmanuel Macron, ponovo je naglašena potreba revitalizacije nuklearne industrije kako bi se osigurala energetska suverenost zemlje, stabilno snabdijevanje električnom energijom i smanjenje emisija štetnih plinova. U tom kontekstu potvrđen je program izgradnje šest novih reaktora tipa EPR2 na lokacijama Penly, Gravelines i Bugey, dok se razmatra mogućnost dodatne izgradnje još osam reaktora u narednom periodu.

Prema planovima, konačna investiciona odluka očekuje se do kraja 2026. godine, dok bi prvi reaktori trebali biti pušteni u rad 2038. godine. Procijenjena vrijednost projekta iznosi više od 70 milijardi eura, a značajan dio finansiranja predviđen je kroz državne kredite i uključivanje javnih i privatnih investitora.

Ovaj smjer potvrđen je i na međunarodnom samitu o nuklearnoj energiji održanom u Parizu, gdje je više od dvadeset država pozvalo na mobilizaciju finansijskih sredstava iz javnog i privatnog sektora za razvoj nuklearnih projekata. U zajedničkoj izjavi naglašena je potreba za stabilnim i raznovrsnim izvorima finansiranja, uključujući banke, međunarodne institucije i privatne investitore, koji su do sada bili oprezni prema ovakvim ulaganjima.

Nuklearna energija kao odgovor na energetsku nesigurnost

Macron je tom prilikom istakao da nuklearna energija predstavlja važan faktor nezavisnosti u geopolitičkom okruženju obilježenom nestabilnošću tržišta fosilnih goriva. Naglasio je da ovaj sektor doprinosi istovremeno energetskoj sigurnosti, dekarbonizaciji i ekonomskom razvoju kroz otvaranje novih radnih mjesta.

Povećano interesovanje za nuklearnu energiju dolazi u trenutku kada globalne okolnosti, uključujući ratove i poremećaje na tržištu energenata, ukazuju na ranjivost država koje zavise od uvoza nafte i plina. U tom kontekstu, nuklearna energija se sve češće posmatra kao stabilan i niskougljični izvor električne energije.

Uloga Francuske u globalnom nuklearnom sektoru

Francuska, koja već raspolaže jednim od najvećih nuklearnih parkova u svijetu sa 57 reaktora, nastoji dodatno ojačati ovu poziciju kroz nove investicije i modernizaciju infrastrukture. Paralelno se razvijaju i projekti vezani za nuklearni gorivni ciklus, uključujući izgradnju novih postrojenja za skladištenje i preradu istrošenog goriva.

Planovi uključuju i dugoročnu strategiju zatvaranja gorivnog ciklusa, s ciljem smanjenja zavisnosti od uvoza uranija do kraja stoljeća, kao i razvoj naprednih tehnologija poput reaktora s brzim neutronima. Pored toga, podržani su i projekti malih modularnih reaktora, koji bi trebali dodatno diverzificirati nuklearni sektor.

Na europskom nivou, nuklearna energija i dalje izaziva podijeljena mišljenja, iako pojedini zvaničnici upozoravaju da je smanjenje njenog udjela u prethodnim godinama predstavljalo strateški propust. Istovremeno, Međunarodna agencija za energiju ističe da bi kombinacija obnovljivih izvora i nuklearne energije mogla biti ključna za dugoročnu energetsku sigurnost.

Uprkos kontroverzama koje prate ovaj sektor, uključujući sigurnosne rizike i pitanje zbrinjavanja radioaktivnog otpada, nuklearna energija ostaje važan dio globalnih planova za smanjenje emisija i stabilno snabdijevanje električnom energijom. Trenutno učestvuje s oko 10 posto u svjetskoj proizvodnji električne energije, a interes za njen dalji razvoj bilježi rast u brojnim državama.