Hrvatski prevodi EU propisa beskorisni?

Prevodi pravne stečevine EU koje je 2010. godine Jadranka Kosor, tadašnja predsjednica Vlade Hrvatske, uručila Nikoli Špiriću, predsjedavajućem Savjeta ministara BiH u to vrijeme, su neprimjenjivi, rečeno nam je iz Direkcije za evropske integracije BiH.

Pitanje pouzdanosti ovih prevoda postalo je aktuelno nakon što je hrvatska štampa početkom ove sedmice javila da je dio pravne stečevine EU koji se odnosi na evropski nalog za hapšenje pogrešno preveden na hrvatski jezik. Kako je javljeno, propis koji se zove Okvirna odluka Savjeta o evropskom nalogu za hapšenje u članu 32 govori o tome da svaka država EU može odlučiti da se nalog ne primjenjuje na krivična djela počinjena prije 7. avgusta 2002. godine.

Ključan podatak u toj rečenici je, kako je objašnjeno, kada države mogu propisati izuzetak, a zvanični hrvatski prevod glasi: "nakon što Vijeće usvoji ovu okvirnu odluku".

"Ako u hrvatskoj verziji umjesto 'u trenutku usvajanja' zaista piše 'nakon što Vijeće usvoji', onda je to ozbiljna greška", navode hrvatski mediji.

Ova greška u prevodu bi, pišu mediji, mogla biti i jedan od razloga za ozbiljan diplomatski skandal između EU i Hrvatske, jer Njemačka, kao članica EU, traži od Hrvatske da joj izruči jednog bivšeg visokorangiranog pripadnika Jugoslovenske tajne službe za ubistvo hrvatskog imigranta u Njemačkoj. Zabuna je, kako se navodi, mogla nastati i zbog ove greške u prevodu.

Nakon što smo se obratili s pitanjem DEI BiH u kakvom su stanju prevodi koje je Hrvatska ustupila BiH kao pomoć da ne moramo potrošiti nekoliko miliona evra za vlastite prevode, rečeno nam je da u njima, osim što nedostaju prevodi primarnog zakonodavstva, već imaju samo dijelovi sekundarnog, ima dosta "jezičke nepreciznosti".

Marina Kavaz-Siručić, portparol DEI, nam je rekla da je Direkcija nasumičnom metodom provjerila nekoliko tekstova u ustupljenim prevodima.

"Utvrđeno je da se radi o neujednačenom kvalitetu prevoda, iz čega proizlazi da je određeni broj prevoda prešao više faza redakture, dok za jedan broj nije urađena ni jezička redaktura. U pojedinim dijelovima koji su analizirani nedostaju dijelovi teksta", navela je ona u odgovoru.

Kako je navela, DEI je, nakon što je i Savjet ministara BiH u julu 2010. razmatrao ovu informaciju, zaključila da prevodi mogu isključivo služiti kao pomoć predlagačima pravnih propisa.

"S obzirom na to da ustupljeni prevod nije direktno primjenjiv, odnosno da služi samo kao instrument, nije moguće novčano kvantifikovati njegov doprinos u postupku izrade domaćeg pravnog akta, koji nakon nominiranja prolazi jezičku, stručnu i pravnu redakturu", navela je ona.

Drugim riječima, hrvatski prevodi, koji su uz veliku medijsku pompu uručeni BiH, Srbiji i Crnoj Gori, neće moći biti iskorišteni, nego će te zemlje ipak morati napraviti vlastite prevode.

DEI je, kako su naveli, nakon detaljnije analize, utvrdila da se radi o 9.221 naslovu pravnih akata EU od 14.812 naslova, koje je Hrvatska morala prevesti do pristupanja EU.

Uručujući prevode liderima balkanskih zemalja, Jadranka Kosor, tadašnja premijerka Hrvatske,  je rekla da su tih 100.000 stranica prevoda, u koje je Hrvatska uložila osam miliona evra, zalog saradnje i želja Hrvatske da doprinese napretku zemalja u regionu.