Kako su glasali poslanici u EP: Zemlje ugrožene azilantima bile protiv

Poslanici zemalja koje su najpogođenije lažnim azilantima sa zapadnog Balkana u Evropskom parlamentu uglavnom su bili protiv uvođenja mehanizma za suspenziju bezviznog režima, pokazuje listing glasanja EP-a.

Podsjećamo, mehanizam je usvojen na prijedlog evropskih narodnjaka (EPP), a predviđa mogućnost vraćanja viza od strane Evropske komisije ukoliko znatno bude povećan broj azilanata.

Tako je od 20 poslanika Švedske, zemlje najpogođenije lažnim azilantima iz našeg regiona, samo pet glasalo za uvođenje mehanizma. Od 99 njemačkih poslanika, zemlje koja je takođe jako pogođena lažnim azilantima, samo ih je 41 glasalo za uvođenje. Zanimljiv je podatak da je Martin Šulc, predsjednik EP-a, koji je vodio proceduru u vezi sa glasanjem, sam odbio da glasa.

Manje od pola belgijskih poslanika je podržalo ove mjere, dok je jedino od šest luksemburških poslanika njih četvoro podržalo mjere.

Francuska i Holandija su imale najtvrđi stav prilikom izglasavanja ukidanja viznog režima za BiH i Albaniju, iako same nisu pogođene balkanskim azilantima. Upravo na njihovo insistiranje, Evropska komisija je 2010. počela rad na mehanizmu za praćenje implementacije bezviznog režima, što je početak rada na uvođenju klauzule o suspenziji bezviznog režima. Od 74 poslanika iz Francuske, 43 ih nije podržalo uvođenje mehanizma suspenzije, a od 26 holandskih, njih čak 16 je bilo protiv ili suzdržano.

Za razliku od njih, ogromna većina poslanika iz Bugarske i Rumunije, zemalja koje još nisu članice šengen zone, podržala je uvođenje mehanizma. Istine radi, treba reći da njima odgovara dio dokumenta koji se odnosi na reciprocitet viznog režima, ali on odgovara i Hrvatskoj i drugim zemljama koje imaju vizni režim sa nekim velikim državama svijeta pa ipak u većoj mjeri nisu podržale ovaj dokument.

Iako Irska uopšte nije članica Šengena, niti namjerava to postati, sedam od 12 poslanika je podržalo suspenziju bezviznog režima, dok je, za razliku od njih, samo šest britanskih poslanika, od ukupno 73, zemlje koja se takođe ne namjerava pridružiti Šengenu, glasalo za ove mjere.

Od hrvatskih poslanika, najviše ih je iz SDP-a podržalo uvođenje mehanizma suspenzije, dok su stranke desnog centra, HDZ i pravaši, uglavnom bile protiv. Od pet hrvatskih poslanika SDP-a samo jedan je bio protiv uvođenja mehanizma, dok je od četiri HDZ-ova poslanika samo jedan bio za. Tonino Picula, član SDP-a i bivši ministar vanjskih poslova, bio je uzdržan. Desničarka Ruža Tomašić, članica Hrvatske stranke prava Dr Ante Starčević, bila je protiv mehanizma suspenzije.

Od slovenačkih poslanika, očekivano, Tanja Fajon je bila protiv, ali je Jelko Kacin, koji se uvijek javno zalagao za evropske integracije zapadnog Balkana, bio uzdržan. I Njemica Doris Pak, koja se takođe rado predstavljala kao prijatelj zapadnog Balkana, bila je uzdržana. Austrijanac Hans Svoboda je odbio podržati uvođenje kauzule i glasao je protiv.

Doris Pak nam je juče objasnila da je u početku zajedno sa Fajonovom glasala da usvajanje ovog zakona bude odgođeno, ali da je nakon detaljnog pojašnjenja svih činjenica promijenila mišljenje.

"Razumijem brige gospođe Fajon, ali moje kolege su mi objasnile kako stvari stvarno stoje i da stvari nisu onakve kakvim ih ona predstavlja. Tada sam uvidjela da opasnosti koje brinu gospođu Fajon ne postoje. Postoji mnogo međukoraka zbog kojih mislim da se ono čega se vi plašite na kraju neće desiti", objasnila je Pakova.

Kacin nas je uputio na saopštenje koje je izdao, a u kojem ističe da tema glasanja nije bilo uvođenje viza, nego samo usvajanje mehanizma za suspenziju bezviznog režima za one zemlje koje ne mogu da se izbore s problemima vezanim za implementaciju bezviznog režima. Takođe, rekao je da ovaj dokument važi samo do 2016. za Srbiju, odnosno 2017. za BiH i Albaniju.

U Klubu HDZ-a su nam rekli da poštuju stav EPP-a, čiji su član, ali da su glasali protiv jer bi glasanje "za" štetilo interesima BiH.

Neće biti uvedene vize

Fahrudin Radončić, ministar bezbjednosti BiH, i Ivica Dačić i Raško Konjević, ministri policije Srbije, odnosno Crne Gore, vjeruju da neće biti ugrožen bezvizni režim za zemlje zapadnog Balkana.

Njih trojica su poručila da institucije država rade sve iz svojih nadležnosti kako ne bi došlo do uvođenja viza.