Novi način glasanja u Vijeću EU-a: Glas "većih" dobija na težini

Novi način glasanja kvalificiranom većinom u Vijeću EU-a stupio je na snagu, 1. novembra, čime glas većih država dobija na težini. Riječ je o odredbi Lisabonskog ugovora, koji je stupio na snagu 2009., ali je primjena te odredbe odgođena, na traženje Poljske, do 1. novembra 2014.

Novo pravilo 'dvostruke većine' predviđa da se odluka, u slučajevima kada Vijeće odlučuje o prijedlogu Komisije ili visokog predstavnika Unije, smatra donesenom ako za nju glasuje 55 posto država članica i ako te države imaju najmanje 65 posto od ukupnog broja stanovnika Europske unije. Osim toga, blokirajuća manjina mora uključiti najmanje četiri člana Vijeća koji predstavljaju najmanje 35 posto stanovništva EU-a. Time se onemogućava da tri veće zemlje sklope koaliciju protiv svih ostalih. Primjerice Njemačka i Francuska mogle bi pridobiti bilo Španjolsku bilo Poljsku i imati preko 35 posto stanovništva EU-a.

Kad Vijeće ne odlučuje o prijedlogu Komisije ili visokog predstavnika, nego raspravlja na temelju preporuke, inicijative ili nacrta, potrebna je dvotrećinska većina članova. Odluka se smatra donesenom ako za nju glasuje najmanje 72 posto članova Vijeća, odnosno država članica, koje predstavljaju najmanje 65 posto ukupnog stanovništva EU-a. Sustav odlučivanja dvostrukom većinom zamjenjuje dosadašnji sustav ponderiranih glasova, prema kojem je svaka članica imala određeni broj glasova sukladno broju stanovnika. Taj sustav je povoljniji za male zemlje. Četiri najveće zemlje Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Italija imale su po 29 glasova, a znatno manje Španjolska i Poljska imale su samo dva glasa manje, po 27.

Hrvatska, zajedno s još pet zemalja: Danskom, Finskom, Irskom, Litvom i Slovačkom ima po sedam glasova. Najmanje ima najmanja Malta, tri glasa. Ukupno sve države članice imaju 352 glasa, a kvalificirana većina je postignuta kada odluka dobije najmanje 260 glasova, uz uvjet da većina zemalja članica glasuje za, dakle 15 zemalja. Po tom sustavu, njemačkih ili francuskih 29 glasova predstavljali su 8,2 posto od 362 glasa, dok po broju stanovnika Njemačka s preko 80 milijuna stanovnika predstavlja gotovo 16 ukupnog stanovništva EU-a.

Hrvatskih sedam glasova predstavlja 1,9 posto od 352 glasa, dok po broju stanovnika s 4.262.000 predstavlja 0,84 posto stanovništva. Osim četiriju najvećih država članica, čiji glasovi dobivaju na težini te Španjolske koja približno ostaje na istome, sve druge članice gube na težini po novom sustavu odlučivanja, osim nekoliko najmanjih - Latvije, Slovenije, Estonije, Luksemburga i Cipra.

No, dosadašnji sustav ponderiranih glasova ne nestaje posve s današnjim danom. Naime, do 31. ožujka 2017. godine vrijedi prijelazno razdoblje po kojem se može odlučivati dosadašnjim sustavom ako to zatraži samo jedna članica. Nakon toga datuma to više neće biti moguće. Iako se o velikom broju područja odlučuje kvalificiranom većinom, države članice su u najvažnijim pitanjima koja se tiču njihova suvereniteta zadržale konsenzus i ne mogu biti preglasane.