Štampanje novca moglo bi uzrokovati veći jaz između bogatih i siromašnih

Evropska centralna banka početkom marta, nakon nekoliko godina odgađanja, napokon je  pokrenula program ubrizgavanja novca u finansijski sistem.

Program će dodatno spustiti kamatne stope na temelju čega se očekuje veća dostupnost novca u privredi. Uz veću dostupnost novca, rast će potrošnja i investicije, što će na kraju dovesti i do veće proizvodnje i porasta broja radnih mjesta.

No, da je sve tako jednostavno, ECB bi se davno odlučila na ubrizgavanje novca. Program je odgađan do sada jer se ECB bojala da su negativne posljedice ubrizgavanja novca veće od pozitivnih. Neke od negativnih posljedica su:

Veći jaz između bogatih i siromašnih

Jedan od najočitijih učinaka ubrizgavanja novca u finansijski sistem je nagli rast cijena dionica i drugih finansijskih instrumenata. Ubrizgavanje je tek počelo, a indeks DAX koji se sastoji od dionica 30 velikih njemačkih kompanija je od početka godine porastao čak 21%, što je daleko više od uobičajenog rasta. Trenutna vrijednost mu je 11.842 boda, što je samo nekoliko posto ispod najvišeg nivoa u historiji koju je dosegnuo prije desetak dana. Budući da su dionice i ostali finansijski instrumenti u vlasništvu uskog kruga najbogatijih ljudi, upravo će oni najviše profitirati od ubrizgavanja novca, što će dodatno povećati jaz između bogatih i siromašnih građana.

Odgađanje potrebnih reformi

Budući da će ubrizganje novca u finansijski sistem gotovo sigurno poboljšati privrednu situaciju u zemljama eurozone, vlade tih zemalja neće morati raditi važne strukturne reforme koje bi dugoročno bile korisne za privredu. Budući da je ubrizgavanje novca već sad spustilo kamatne stope na najniže nivoe u historiji, države će imati dobar izgovor za dodatno zaduživanje po „povoljnim“ uslovima. Pojednostavnio rečeno, Evropska centralna banka time omogućava političarima guranje mnogih problema pod tepih.

Pritisak na samostalnost centralnih banaka

Nakon što ECB popravi privrednu situaciju, u budućnosti će političari i cjelokupna javnost imati prevelika očekivanja od centralnih banaka. Na prve naznake neke buduće recesije odmah će doći do velikog pritiska na ECB od kojeg će se očekivati još veći angažman te ukoliko ga ECB odbije, postoji mogućnost da će se smanjiti samostalnost ECB-a u provođenju monetarne politike. To bi bilo vrlo opasno, budući da centralne banke nisu svemoguće i ne mogu riješiti sve probleme. Mjere koje zadnjih godina provode centralne banke diljem svijeta su po mnogima previše radikalne i prije samo desetak godina bile su nezamislive.

Očekivanja analitičara

Analitičari Admiral Marketsa smatraju da će pozitivne posljedice ubrizgavanja novca u finansijski sistem na kraju ipak biti veće nego negativne te će dovesti do poboljšanja privredne situacije u cijeloj Evropi. Kada su u pitanju finansijska tržišta, euro će vjerojatno dodatno oslabiti u odnosu na američki dolar, dok će dionice na razvijenim tržištima, a pogotovo u Njemačkoj, još rasti.