Njemačka pokrenula inicijativu "Kupujmo balkansko"

Iako je Balkan proteklih tjedana spominjan uglavnom u kontekstu problema s valom izbjeglica, vlada u Berlinu iza kulisa ulaže napore u gospodarski oporavak regije. I ti napori su očito već urodili plodom…

“Otkrili smo potpuno nove mogućnosti za razvoj naših poslova”- tako glasi samo jedna od reakcija brojnih njemačkih gospodarstvenika koji sudjeluju u programu “Einkaufsinitiative Balkan” (Inicijativa za nabavu robe s Balkana). Inicijativa je pokrenuta kao rezultat prošlogodišnje Konferencije o Zapadnom Balkanu u Berlinu , a njezini inicijatori su njemačko udruženje logističara i firmi za nabavku BME, Njemačka gospodarska i trgovačka komora DIHK te vlada u Berlinu.

Cilj inicijative je da se direktno spoje proizvođači iz regije Zapadnog Balkana s potencijalnim kupcima, odnosno poduzećima iz Njemačke. Proteklog lipnja je tako u Münchenu održana i posebna konferencija na kojoj je BME organizirao više od 400 direktnih razgovora “u četiri oka” između potencijalnih partnera. Na odvojenim sastancima se skoro 100 izabranih tvrtki s područja Zapadnog Balkana predstavilo ispred 22 potencijalna partnera iz Njemačke. U proteklih nekoliko mjeseci su te firme iz BiH, Srbije i Hrvatske dobile 170 konkretnih upita njemačkih kupaca.

"Nakon izvjesnog perioda i analize možemo reći da je inicijativa veliki uspjeh", kaže Olaf Holzgrefe iz udruženja BME koji naglašava da su već sklopljeni poslovi u iznosu od više stotina tisuća eura.

"Tvrtke s Balkana koje su se pojavile na konferenciji bile su odlično pripremljene, neki njihovi predstavnici su govorili njemački i naši gospodarstvenici su bili ugodno iznenađeni. Posebno dobar dojam su ostavili predstavnici iz jedne države na koju nitko ozbiljno nije računao – riječ je o BiH. Ova država ima veći potencijal nego što je itko očekivao."

Holzgrefe ističe da potencijal postoji u segmentima gdje je potrebno odraditi neku tehničku obradu materijala, prvenstveno u metaloprerađivačkoj industriji. Autoindustrija Njemačke je, naravno, veliki potencijalni kupac, ali u ovom trenutku postoje realniji ciljevi: “Šansa je suradnja sa srednje velikim njemačkim firmama, u investicijama u razvoj novih segmenata proizvodnje, u ulaganju u kvalifikacije vlastite radne snage i u ovladavanju određenim proizvodnim procesima.”

Među onima koji su pronašli puteve suradnje je i tvrtka Masterwerk iz Münchena, čiji je vlasnik Muamer Babajić. Ona se bavi konstrukcijom i izradom dijelova za automobilsku i strojarsku industriju kao i robotikom. Babajić je nakon konferencije u Münchenu već sklopio poslove s firmama iz Srbije, a pregovori sa tvrtkama iz BiH su još u tijeku. Babajić tvrdi da su mogućnosti privrednika iz regije, odnosno iz BiH, mnogo veće nego što to oni misle. Granice ne postoje kada je u pitanju kupovina opreme, proizvodnja i transfer znanja.

"Ne smije se investirati isključivo u strojeve. Jako je bitno da se transferira know-how, znanje. Treba biti realan, rat nas jer donekle unazadio. Znači, u ovom trenutku trebamo raditi to što možemo, ali već razmišljati o koraku dalje. Ipak, ponekad imam dojam da bi ljudi preko noći postigli neke ciljeve i mjerili se s poduzećima iz razvijenijih država. Moramo realno procijeniti naše sadašnje mogućnosti."

Masterwerk i Muamer Babajić već rade na transferu znanja u regiju. S jednom njemačkom agencijom bliskom njemačkim udruženjima gospodarstvenika i njemačkom Ministarstvu za razvoj trenutno se pregovara o podršci u uspostavi centra za obuku za rad i programiranje industrijskih robota u Tuzli.

Tuzla bi tako postala važan centar u regiji, kaže Babajić: "Time bismo mogli privući ne samo znanje, nego i investitore koji žele ulagati u regiju. Podizanje produktivnosti uz pomoć automatizacije čini regiju atraktivnijom nego kada nudimo samo povoljniji nivo plaćanja radne snage. Cilj nam je obučiti kadrove koji mogu automatizirati procese i upravljati robotima."

Najvažnija stvar je da proizvođači iz regije izgrade povjerenje kupaca u Njemačkoj. Mora se ispoštovati traženi kvalitet, traženi procesi i traženi rokovi. Bez povjerenja nema posla, naglašava Babajić: “Moramo biti pouzdani. To što se dogovori mora biti ispoštovano. U slučaju nekih problema, onda to treba i komunicirati, priznati, jer Nijemci i to poštuju. To je mnogo bolje nego ono naše ‘hajde, ba, može i ovo proć’. To naše ‘može, ba, proć’ nas nekad jako puno košta.”

On dodaje da bi i država mogla učiniti mnogo više time što bi smanjila birokraciju i subvencionirala izvoz kako bi se potaklo gospodarstvo. Kao primjer poslovnosti navodi Srbiju gdje je svuda naišao na otvorena vrata kada je s tamošnjim tvrtkama ostvarivao suradnju.

I Babajić i Holzgrefe tvrde da BiH, odnosno regija Zapadnog Balkana ima šansu preuzeti dio ugovora koje Nijemci trenutno daju proizvođačima u Aziji. Geografski su blizu, kulture su također bliske, a ono što nedostaje je konstanta u kvalitetu i poslovnosti. Ne može se prodrijeti na zahtjevno njemačko tržište a da se nema barem internet stranica na njemačkom ili engleskom jeziku.

Holzgrefe ističe da je gospodarska suradnja najbolja pomoć regiji kojoj su hitno potrebna nova radna mjesta: “Posao od nekoliko stotina tisuća eura donosi radna mjesta, donosi novac u javne blagajne. Imajte na umu da njemačke tvrtke u pravilu, kada s nekim uspostave suradnju, ne sklapaju samo jedan posao, nego se ta suradnja nastavlja. Ako je neka tvrtka s Balkana pouzdana i ima kvalitet, onda se može pouzdati i u partnera u Njemačkoj. Njemačke firme, osim toga, rado prenose i znanja i tehnologije koje imaju kako bi sebi osigurale partnere za budućnost.”

A u organizaciji BME imaju namjeru nastaviti s povezivanjem gospodarstvenika iz Njemačke i sa Zapadnog Balkana. Novi direktni susreti i nastavak spomenute inicijative su već planirani za studeni u Berlinu kao i za 2016. godinu.