Broj izbjeglih i raseljenih u 2015. dosegao rekordnih 65 miliona
U 2014. godini, broj izbjeglica i raseljenih iznosio je 60 miliona, što je bilo najviše od završetka Drugog svjetskog rata, ali je ta cifra porasla za 10 odsto prošle godine.
Broj izbjeglih i interno raseljenih dostigao je rekordnih 65,3 miliona krajem prošle godine, čemu su posebno doprinijeli ratovi u Avganistanu i Siriji, saopštio je danas Komesarijat UN za izbeglice (UNHCR).
U 2014. godini, broj izbjeglica i raseljenih iznosio je 60 miliona, što je bilo najviše od završetka Drugog svjetskog rata, ali je ta cifra porasla za 10 odsto prošle godine, kada se Evropa suočila sa velikim prilivom migranata, navodi se u godišnjem globalnom izveštaju UNHCR-a.
UNHCR je pozvao europske i svjetske lidere da ulože dodatni napor u okončanje ratova, koji su glavni razlog masovnog egzodusa ljudi iz njihovih domova.
"Nadamo se da će svjetski lideri čuti poruku prinudno raseljenih. Potrebna nam je politička akcija da zaustavimo ratove, jer ako ne riješimo probleme, problemi će doći kod nas", rekao je visoki komesar UN za izbjeglice Filipo Grandi.
Prema podacima UNHCR-a, svakog minuta 24 osobe napustile su svoje domove tokom prošle godine, što je ukupno 34.000 raseljenih dnevno. Broj izbjeglih i raseljenih na globalnom nivou udvostručio se od 1997. godine, a povećao se za još 50 odsto 2011, kada je počeo rat u Siriji.
Više od polovine svih izbjeglica potiče iz Sirije, Afganistana i Somalije, a Turska je drugu godinu zaredom zemlja koja je prihvatila najviše raseljenih osoba, oko 2,5 miliona, navodi se u izvještaju.
Poslije Turske, najviše izbjeglica primili su Pakistan i Liban, zemlje koje se graniče sa Afganistanom i Sirijom.
Prema Grandijevim riječima, pred političarima i aktivistima za ljudska prava stoje krupni izazovi u suzbijanju ogromnog priliva izbjeglica, jer je u zemljama zahvaćenim ratovima interno raseljeno 40,8 miliona, 21,3 miliona je napustilo svoje zemlje, a 3,2 miliona ljudi traži azil.
Većina migranata dolazi u Europu, što je dovelo do političke krize u EU, a veliki problem predstavljaju rastuća ksenofobija i fizičke i zakonske prepreke za prolaz izbjeglica, kao što su ograde na granicama i ograničenje ulaska u bogatije i sigurnije zemlje EU.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
