Šta treba znati o prijedlogu embarga na rusku naftu: "EU puca sebi u nogu"

05.05.2022. 08:42 / Izvor: Agencije
EU

Evropska komisija predložila je najstrožiji paket sankcija Rusiji, koji uključuje embargo na naftu, koji bi se uveo u fazama, u šestoj rundi sankcionisanja Moskve zbog invazije na Ukrajinu.

Evropska komisija predložila je najstrožiji paket sankcija Rusiji, koji uključuje embargo na naftu, koji bi se uveo u fazama, u šestoj rundi sankcionisanja Moskve zbog invazije na Ukrajinu.

Predsjednica EK-a Ursula von der Leyen rekla je da bi embargo značio "potpunu zabranu uvoza ruske nafte, morskim i putem naftovoda, sirove i obrađene", a on bi se uvodio kroz nekoliko faza, kako bi se državama EU-a dalo dovoljno vremena da pronađu alternativne izvore energenata.

Da bi prijedlog bio odobren, treba podršku svih 27 zemalja članica EU-a, a neke države već su izrazile protivljenje toj ideji.

"Danas rješavamo pitanje svoje ovisnosti o ruskoj nafti i, da budemo jasni, neće biti lako", rekla je Von der Leyen Evropskom parlamentu u Strasbourgu.

"Neke zemlje su jako ovisne o ruskoj nafti, ali mi ovo jednostavno morao uraditi", dodala je.

Izaslanici iz zemalja EU-a još nisu postigli dogovor, ali očekuje se da će se razgovori nastaviti u četvrtak.

Kakav je plan EU-a?

Evropska komisija nastoji postepeno obustaviti isporuke ruske sirove nafte u roku od šest mjeseci i rafiniranih proizvoda do kraja 2022. godine.

Prema prijedlogu, Mađarskoj i Slovačkoj bio bi odobren duži period da prihvate embargo, do kraja 2023.

Mjera uključuje zabranu u roku od mjesec, a obuhvatila bi sve usluge otpreme, posredovanja, osiguranja i finansiranja koje nude kompanije iz EU-a za transport ruske nafte širom svijeta, rekao je izvor iz EU-a za novinsku agenciju Reuters.

Zabrana bi se odnosila na sav ruski izvoz nafte širom svijeta, potencijalno remeteći sposobnost Moskve da pronađe alternativne kupce kada EU prestane kupovati njenu naftu.

EU predlaže i dodavane prve ruske banke, Sberbank, i druge dvije finansijske institucije, na listu banaka koje su odsječene iz sistema SWIFT.

Ako embargo bude dogovoren, EU će slijediti SAD i Veliku Britaniju, koji su već nametnuli zabranu Rusiji u nastojanju da je liše najvećeg izvora prihoda.

Očekuje se da ambasadori 27 zemalja prihvate prijedlog možda već i ove sedmice, nakon čega bi brzo stupio na snagu.

Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov rekao je u srijedu da Rusija razmatra različite opcije ukoliko joj EU nametne embargo.

Kako bi zabrana pogodila ekonomije EU-a?

Rusija je najveći snabdjevač Evrope naftom. U njenom uvozu nafte je 2020. učestvovala sa 26 posto.

Najveći kupci ruske nafte su Njemačka, Poljska i Holandija.

Evropa je od početka onoga što Kremlj naziva "specijalnom vojnoj operacijom" u Ukrajini prije dva mjeseca, Rusiji platila 14 milijardi eura za uvoz nafte, prema Centru za istraživanje energije i čistog zraka.

Evropska komisija užurno traži alternativne izvore snabdijevanja kako bi smanjila troškove zabrane uvoza ruske nafte, ali zbog nedostatka efikasnih i povoljnih alternativa, čini se da će se EU suočiti ili sa višim troškovima za energente ili sa usporavanjem ekonomske aktivnosti.

Ruski politički analitičar Andrej Ontikov rekao je Al Jazeeri da će Moskva vjerovatno pronaći druge kupce van Evrope, uključujući Kinu i Indiju, te tvrdi da će EU morati plaćati više za alternativni uvoz nafte.

"Evropske zemlje pucaju sebi u nogu", rekao je.

"Ne mogu zamisliti po kojim bi cijenama te države mogle dobiti naftu negdje drugo. Možda im SAD omogući sirovu naftu, ali opet, po kojoj cijeni?", upitao je.

Ruska novinska agencija RIA citirala je Vladimira Džabarova, prvog zamjenika Komiteta za međunarodne odnose gornjeg doma ruskog parlamenta, koji je rekao da će Evropa, nakon što nametne embargo, nastaviti kupovati rusku naftu preko trećih zemalja.

Zašto prirodni plin nije uključen u plan sankcija?

Prirodni plin tek treba postati meta sankcija. O potencijalnoj zabrani se još nije propisno razgovaralo na nivou EU-a, jer blok ovisi o njemu.

U 2021. EU je iz Rusije uvezla više od 40 posto svoje ukupne potrošnje plina.

Te godine, energenti su činili 62 posto ukupnog uvoza EU-a iz Rusije, a 2011., dostizali su čak 77 posto. Iako je uočljiv pad, pred blokom je dug put ukidanja ovisnosti o ruskim energentima.

Komisija EU-a je preduzela neke korake kako bi okončala ovisnost o ruskom plinu, a 8. marta je objavila plan po kojem bi dratično smanjila uvoz ruskog plina prije kraja ove godine, a do kraja decenije, postala potpuno nezavisna o ruskim fosilnim gorivima.

Koje zemlje negoduju zbog prijedloga?

Mađarska, Slovačča, Češka i Bugarska izražavaju zabrinutost zbog plana o embargu.

Slovačka uvozi skoro svu sirovu naftu od Rusije, kroz naftovod Družba iz sovjetske ere, a pridružula se Mađarskoj, koja je isto visoko ovisna o ruskim isporukama, u zahtjevu za izuzećem od uvođenja embarga.

"Slažemo se sa sankcijama, ali nam treba period tranzicije dok se ne prilagodimo situaciji", rekao je ministar ekonomije Slovačke Richard Sulik.

Mađarska kaže da neće podržati predloženi embargo jer bi joj to uništilo energetsku sigurnost.

Mađarska bi, kako kaže ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto, prihvatila prijedlog samo ako se iz embarga izuzme isporuka sirove nafte kroz naftovode.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

EU