Prodata imovina Sarabona za 17 miliona KM: Poznat kupac atraktivne parcele u Sarajevu

Jedna od najvećih i najatraktivnijih razvojnih parcela u Sarajevu dobila je novog vlasnika. Kompanija Interkonzum d.o.o. Tuzla uplatila je 17 miliona KM za imovinu nekadašnjeg prehrambenog giganta Sarabon, čime je okončan stečajni postupak prodaje koji je trajao mjesecima i uspješno završen tek iz četvrtog pokušaja.

Kako je za Akta.ba potvrdio stečajni upravnik Jasmin Šarenkapa, kompletan iznos kupoprodajne cijene već je uplaćen na račun stečajnog dužnika, čime su ispunjeni uslovi za prijenos vlasništva.

Na prodaju je bilo ponuđeno zemljište površine 23.955 kvadratnih metara u ulici Džemala Bijedića, iza Hotela Heco Plus, na prostoru nekadašnje fabrike Sarabon. Riječ je o jednoj od rijetkih većih neizgrađenih parcela unutar urbanog dijela Sarajeva, zbog čega je godinama bila predmet interesa investitora.

Do prodaje tek iz četvrtog pokušaja

Prodaja ove vrijedne nekretnine prvi put je oglašena početkom februara ove godine, kada je početna cijena bila 23,5 miliona KM, koliko je iznosila procijenjena tržišna vrijednost prema nalazu sudskog vještaka.

Prvo javno nadmetanje bilo je zakazano za 20. februar, ali nije rezultiralo prodajom. Ni naredni pokušaji nisu bili uspješni, pa je cijena postepeno snižavana u skladu sa pravilima stečajnog postupka.

Tek u četvrtom krugu zemljište je prodato za 16,9 miliona KM, odnosno praktično za 17 miliona KM, koliko je Interkonzum na kraju uplatio.

Ko stoji iza Interkonzuma?

Iako se kompanija Interkonzum d.o.o. Tuzla u javnosti često dovodila u vezu s Bingo grupacijom, trenutno u službenim registrima nisu dostupni podaci o njenim osnivačima niti vlasničkoj strukturi.

Poznato je, međutim, da je osnovna djelatnost ove kompanije upravljanje nekretninama te da posljednjih godina učestvuje u realizaciji značajnih građevinskih projekata.

Jedan od njih je i izgradnja luksuznog stambeno-poslovnog kompleksa Green City na Pofalićima u Sarajevu. Investitor tog projekta je kompanija Green City Sarajevo, koju je osnovao Nedim Čaušević, a prema podacima Registra poslovnih subjekata vlasništvo nad tom firmom danas ravnopravno dijele Nedim Čaušević i Interkonzum Tuzla.

Kupovina nekadašnjeg Sarabona dodatno potvrđuje ambicije ove kompanije na tržištu nekretnina, posebno kada je riječ o razvoju velikih urbanih projekata.

Osim što predstavlja jednu od najvrijednijih razvojnih parcela u Sarajevu, ovaj prostor je posljednjih godina bio poznat i po potpuno drugačijem problemu. Zapušteni kompleks nekadašnjeg Sarabona, godinama je bio pretvoren u divlju deponiju, zbog čega je Općina Novi Grad Sarajevo upozoravala na ozbiljan higijenski i zdravstveni rizik. Nadležne institucije tada su ukazivale na višegodišnje neodržavanje zemljišta i neriješene imovinsko-pravne odnose, dok su upozoravale da postojeći zakonski okvir ne omogućava efikasno sankcionisanje vlasnika privatnih zapuštenih parcela. U tom periodu kao vlasnik dijela zemljišta spominjala se kompanija Standard Nekretnine, u većinskom vlasništvu beogradske kompanije Delta Real Estate, iza koje stoji srbijanski biznismen Miroslav Mišković.​

Od simbola prehrambene industrije do stečaja

Sarabon je decenijama bio jedno od najprepoznatljivijih imena domaće konditorske industrije. Kompanija, osnovana još 1948. godine, najpoznatija je po proizvodnji čokolade "Zora", a proizvodnja u sarajevskoj fabrici trajala je sve do pokretanja stečajnog postupka 2006. godine.

Problemi u poslovanju počeli su nakon privatizacije početkom 2000-ih, kada je preduzeće za 2,8 miliona KM prodato grupi privatnih investitora predvođenih braćom Vahidinom i Bahrudinom Čomorom.

Godinama kasnije uslijedili su i sudski postupci. Kantonalni sud u Sarajevu 2019. godine potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Vahidina Čomore i Asima Vlajčića zbog zloupotrebe položaja i finansijskih malverzacija.

Ova optužnica je rezultat 12 godišnje istrage koju je radilo Tužilaštvo KS, a zbog čije neefikasnosti Kanton Sarajevo danas isplaćuje visoke naknade obespravljenim radnicima, po osnovu presude Apelacionog suda, zbog nepoštivanja pravila o suđenju u razumnom roku.​

Bivši radnici, koji dugo nisu mogli naplatiti svoja potraživanja, pravdu su na kraju potražili pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, koji je presudio u njihovu korist. Nakon te odluke, Kanton Sarajevo bio je obavezan isplatiti odštetu iz budžeta.

Prodajom zemljišta nekadašnje fabrike zatvara se jedno od najdugotrajnijih stečajnih poglavlja u Sarajevu, dok ostaje otvoreno pitanje kakvu će namjenu novi vlasnik dati jednoj od posljednjih velikih razvojnih lokacija u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.