Bosni i Hercegovini propadaju milijarde u Hrvatskoj

Bosna i Hercegovina je bez riješenog statusa imovine u Hrvatskoj već duži niz godina. U najavi sastanka Vlade RH i Vijeća ministara BiH zakazanoj za 20. juni naći ce se pitanje imovinsko  pravnih odnosa dvije države.

Duže od 30 godina Bosna i Hercegovina je bez riješenog statusa imovine u Hrvatskoj. Imovina, koja je nekada pripadala BiH, odnosno objekti, nalaze uz more i na najatraktivnijim lokacijama. Prema nekim procjenama vrijede više od 10 milijardi KM.

"Niko se od vlasti nije zainteresirao iako sam ja njih redovno upozoravao, pisao, govorio na televiziji i gdje sve nisam. Niko ništa nije poduzimao zvaično. I sad će oni opet, eto, biće neka sjednica ispred Vijeća Ministara i nekih državnih organa Hrvatske, ali to je samo odugovlačenje i od toga neće biti ništa", rekao je prof. dr. Ramo Atajić, advokat.

U najavi sastanka Vlade RH i Vijeća ministara BiH zakazanoj za 20. juni naći će se pitanje imovinsko – pravnih odnosa dvije države. Kako će se političari iskazati po pitanju imovine u susjednoj Hrvatskoj ostaje da se vidi nakon sjednice, a Stručnjak za državnu imovinu Muharem Cero ističe da se u rješavanje ovog problema mora uključiti i Visoki predstavnik. Također, smatra da dugogodišnje nepostojanje interesa za rješavanje ovog problema u obje zemlje ustvari rezultat politike dva HDZ-a.

"Kadrovi koji su kontrolirali pasivni podbilans BiH su neprovođenjem aneksa G, nažalost, više radili u korist Hrvatske nego u korist BiH. To nije slučajno, jer oni koji su bili nadležni za to pitanje su u kontinuitetu bili kadrovi HDZ-a BiH. Svi su nosili HDZ-ov partijski dres i vodili se političkom agendom matičnog zagrebačkog i domaćeg Čovićevog radnog zadatka", konstatuje Cero.

Bivši prvobranilac BiH tvrdi da je činio sve što je bilo u njegovoj moći, ali da nisu uspjeli puno toga učiniti, posebno nakon odluke o usvajanju Zakona o upravljanju državnom imovinom 2018. godine U Hrvatskoj kojim se u zakup mogu dati nekretnine na koje je ranije postojala zabrana raspolaganja. Radi se o koncesijama odobrenima na period od 30 godina.

"Imovina koju je Hrvatska ili hrvatske fizičke osobe imale u BiH je uglavnom kvalitetnije zaštićena i u najvećoj mjeri vraćena. Dok ovamo kada se radi o imovini subjekata iz BiH u Hrvatskoj tu je zaista problem prisutan. Znači imovina se ne vraća, nema odgovarajuće zaštite, prava su poprilično negirana. Neki drugi subjekti koriste tu imovinu, imamo slučajeva da je ta imovina uzupirana, a ovim zakonom o u pravljaju državnom imovinom koji je donijela Republika Hrvatska još je data mogućnost da njihove institucije tu imovinu daju u dugoročni zakon što se i dešava", kazao je Ismet Velić.

Hrvatska ne želi, odnosno smatra da je protivno njenom zakonskom okviru, sprovoditi anekse bečkog sukcesijskog sporazuma, a umjesto njega insisitra na sklapanju bilateralnog sporazuma sa svakom pojedinom zemljom. Takvi sporazumi postoje sa Sjevernom Makedonijom i sa Slovenijom i sa te dvije zemlje je to prilično dobro riješeno. A da li će se u narednom period uspjeti formirati zajednička radna skupina, sklopiti bilateralni sporazum i na taj način riješiti sve probleme koji se tiču imovine ostaje da se vidi.