CIDEA Banja Luka: Početkom 2010. godine usvajanje Studije izvodljivosti za Tehnološki biznis park - Na prostoru od 170 ha razviti preduzetničku infrastrukturu koja će omogućiti otvaranje najmanje 6.

Gradska razvojna agencija - CIDEA Banja Luka uradila je koncept projekta Tehnološkog biznis parka, čija je osnovna namjena stvaranje povoljnih uslova za zapošljavanje i stvaranje novih, kao i spin-off postojećih MSP-a.

Razvoj tehnološkog parka je u skladu sa strateškim i razvojnim dokumentima i odlukama Grada Banja Luke kao i projektima i analizama Gradske razvojne agencije :

Time je obezbijeđen okvir usklađenosti Projekta sa strateškim dokumentima na svim nivoima, kao vrlo važan preduslov za njegovu opravdanost i relevantnost. Na taj način je takođe ostvarena i strateška konzistentnost i podloga za izradu studije izvodljivosti, te planiranje i programiranje sljedećih aktivnosti i projekata razvoja Tehnološkog biznis parka kao i drugih oblika preduzetničke i poslovne infrastrukture, ali i za prijavljivanje na sve finansijske podsticaje pristupačne od nivoa Republike Srpske/BiH do međunarodnog nivoa.

Projekt Tehnološkog biznis parka Banja Luke – TBP BL je budući model za razvoj preduzetničkih aktivnosti grada Banja Luke, a u smislu promovisanja ima za cilj predstavljati primjer sposobnosti Republike Srpske/BiH u privlačenju i prihvatu domaćeg i stranog direktnog ulaganja.

Cilj je na prostoru od ca. 170 ha razviti preduzetničku infrastrukturu koja bi svojim kapacitetima omogućila otvaranje najmanje 5.000-6.000 novih radnih mjesta, a prema procjenama izgradnja bi koštala oko 45 miliona KM.

Tehnološki park je mješovitog tipa i omogućit će se kroz podsticaje razvoj privrede bazirane na tradicionalnoj ranijoj proizvodnji, razvoj privrede koja koristi resurse iz okruženja (prerada hrane ) kao i trećeg sektora baziranog na novim tehnologijama i stranim investicijama.

Od urbanističkih dokumenata CIDEA za sada ima samo urbanistički plan. Po starom urbanističkom planu iz 1974. godine prostor na lokaciji Ramići je bio predviđen za industriju i poslovanje i na taj način ostao rezervisan za tu namjenu.

"Novim urbanističkim planom je samo potrđena namjena za potrebe tehnološkog parka, te smo mi samo preuzeli obuhvat. Izrađeno je idejno rješenje tehnološkog parka na tom obuhvatu, koje je osnov za izradu studije izvodljivosti, koja je u toku i čiji se završetak očekuje u prvom kvartalu 2010. godine", kazao je za Poslovno-investicioni portal eKapija.ba Milenko Gemaljević, rukovodilac projekta i osoba za kontakt u vezi Tehno parka Banja Luka i rukovodilac odsjeka za razvoj Gradske agencije za razvoj Banja Luka.

Analizu lokacija za potrebe projekta Tehnološkog parka uradio je Urbanistički zavod RS iz Banja Luke. Idejno rješenje je uradila firma Sigma projekt iz Banja Luke, a studiju izvodljivosti radi WYM sistems iz Varaždina, koja ima iskustvo u izgradnji ali i vođenju poslovnih zona.

U svim aktivnostima prostornog planiranja CIDEa-u prati njihovo odjeljenje za prostorno uređenje koje će biti nosilac izrade regulacionog plana, a koji će raditi nakon usvajanja studije izvodljivosti.

Glavni nosilac izrade kompletnog projekta Tehnološkog parka je Gradska razvojna agencija, na čelu sa direktorom Nenadom Račićem i glavnim menadžerom projekta Milenkom Gemaljevićem.

"Projektom Tehnološkog biznis parka Banja Luke - TBP BL želi se jednim djelom stvoriti politika pružanja odgovarajućih pogodnosti za prihvat istraživačke aktivnosti visokokvalitetne tehnologije te pružanja inovacijskih pogodnosti za nove i već prisutne firme koje su usmjerene k razvoju privrede i izvozu. Stvaranje novih privrednih subjekata koji u svom okruženju imaju svu neophodnu poslovnu logistiku od naučno istraživačkih, financijskih i kadrovskih kapaciteta je glavna prednost i svrha Tehnološkog parka Banja Luka. Usluge i prostori TBP BL-a potaknut će razvoj privrede temeljenog na znanju, porast životnog standarda, povećanje konkurentnosti malog i srednjeg preduzetništva (MSP), a ujedno će poboljšati kvalitet obrazovanja i privlačnosti šire regije kao nove investicijske destinacije“, rekao je naš sagovornik.

Glavni sektori u Tehnološkom parku :

1. Poslovna zona na prostoru neizgrađenog građevinskog zemljišta u fabrici UNIS ( cca 10hektara ) i u neposrednoj okolini fabrike ( cca 170 ha).

2. Proizvodni inkubator na prostoru postojećih pogonskih objekata fabrike. Uz dodatna preuređenja dijela objekata i pregrađivanja velike hale moglo bi se očekivati inkubacija za najmanje 30-35 novih preduzeća u zavisnosti od njihove veličine. Ova preduzeća bi uglavnom bila proizvodnog karaktera i zapošljavalo bi najmanje 800-1000 radnika. Inkubacioni period će trajati od 3-5 godina, nakon čega će doći do osamostaljivanja preduzeća. Pedviđena lokacija poslovnog inkubatora pogodna je i za proširenje i povećanje broja preduzeća, tako da je realno očekivati da će broj preduzeća koji ulaze u inkubator postepeno povećavati.

„Ako uzmemo primjer da će u prvoj godini osnivanja inkubatora u proces inkubacije ući najmanje 12 preduzeća a u svakom od njih će bti prosječno zaposleno 5 do 10 radnika, doći ćemo do broja od 60 do 120 novih radnih mjesta. S obzirom da je objekat već izgrađen i da posjeduje svu infrastrukturu koja je potrebna za funkcionisanje inkubatora, sredstva za adaptaciju i opremanje inkubatora ne bi bila velika u odnosu na korist koja bi se postigla otvaranjem novih radnih mjesta i preduzeća“, dodao je on.

3. Tehnološko razvojni centar u prostorijama upravne zgrade, zgrade kontrole i alatnice za potrebe razvoja tehnološkog parka, inkubacije razvojnih laboratorija ( laborataoja za ispitivanje materijal, laboraorija za hidrauliku i pneumatiku, inovacioni centar za drvo i sl) Tehnološki razvojni centar kao sastvani di TBP BL povezan je sa tehnološki orjentisanim fakultetima i drugim obrazovnim ili istraživačkim institucijama, kompanijama, poslovnim ljudima, te olakšava razvoj preduzeća kroz programske biznis aplikacije, neophodne edukacije, istraživačke i certifikacione aktivnosti, ako i ostalog potrebnog transfera znanja za kojima MSP potrebu. Za potrebe razvoja Inovacionog centra za drvo, namjera je, da se zajedno sa Klasterom „DRVO BanjaLuka“ instalira takav jedan kapacitet sa CAD/CAM/CNC laboratorijom, trening/lerning centrom, dizajn i Marketing sektorom, za šta postoje prostorni preduslovi u UNISU, kao i izražene potrebe Članica klastera i drugih MSP u oblasti drvoprerade.

4. Zona malih pogona za podršku razvoja MSP – koja se nalaze u fazi start-upa

5. Logitički centar sa servisima razvijenim u samoj fabrici ( transportni, servis obezbeđenja, PP Zaštite, servis održavanja objekata, infrastrukturno obezbeđenje toplotnom enerijom, vazduhom pod pritiskom i sl..) kao i novi servisi koji će se organizovati u interesu potreba MSP i institucija grada i Vlade RS ( održavanje objekata, vozila i sl.) Osim razvojnih kapaciteta u postojećim zgradama bi se inkubirali i IT i drugi sektori po potrebi , kao i davali u zakup prostori za PTT , banke i druge servise.

6. Kongresno razvojni kampus na prostoru iznad puta Banja Luka – Prijedor za potrebe izgradnje novih kapaciteta u budućem razvoju grada i RS/BIH.

Banja Luka je nekada bila industrijski razvijen grad sa razvijenom prije svega drvnom, mašinskom, elektroindustrijom i industrijom prerade hrane, na čemu Grad Banja Luka i Gradska razvojna agencija zasnivaju investicione potencijale koje žele naglasiti ovim projektom.

„Ove industrije je pratila ostala infrastruktura neophodna za njihov razvoj, prije svega obrazovanje, fakultete i srednje škole ali drugi preteći sektori. Na bazi tih tradicionalnih industrija, u periodu tranzicije i privatizacije razvija se novi sektor malih srednjih preduzeća, kojem se kroz tehnološki park želi pružiti značajna podrška i podsticaji za njihov razvoj. Druga dva resursa su sigurno velike mogućnosti za proizvodnju hrane kao u cijeloj BiH ( Banja Luka ima oko 90% svog prostora u ruralnom dijelu gdje je odvija poljoprivredna proizvodnja), kao i novi mladi obrazovani ljudi, spremni za izazove novih tehnologija“, rekao je Gemaljević.

Kada je u pitanju finansiranje ovog projekta, rečeno nam je da je sve prethodne aktivnosti finansirao Grad Banja Luka. Prema riječima Milenka Gemaljevića, studija izvodljivosti će posebno razmotriti izvore finansiranja. Uzeće u obzir sve mogućnosti, prije svega one dostupne Gradu Banja Luci.

„Računamo i na izvore u Vladi RS i Vijeću ministara BiH, prije svega one koji se odnose na razvoj preduzetničke infrastrukture, razvojni program IRB i sl. Gradska razvojna agencija sprovodi izrazite aktivnosti na pridobijanaju sredstava iz BIH dostupnih međunarodnih fondova", kaže on.

Tehnološki park Banja Luka je mjesto gdje će omogućiti prije svega povoljno građevinsko zemljište za industriju, poslovanje i razvoj. Oko 30% zemljišta namijenjeno je malim pogonima od 1300 do 3000m2, a za ostale, posebno strane investitore ostavljene su parcele od 10000 do 13000m2.

Postojeći objekti fabrike Unis VHVT pretvoriće se u prostore za zakup i inkubaciju ( hale za proizvodni a kancelarije za razvojni inkubator). U toku su aktivnosti na trensferu vlasništva sa Vladom RS kao većinskog akcionara na Grad Banja Luku. Dio prostora neizgrađenog građevinskog zemljišta oko 10 -15ha biće namijenjen za greenfield investicije. Sve to predstavlja prvu fazu gradnje Tehnološkog parka, koja treba da omogući njegov start up, čime bi on postao svojevrstan magnet za ostale investitore, i omogućio izgradnju sljedećih faza.

U okviru logističkog servisa parka, omogućit će se transportni servis ( postoji industrijski kolosjek) , toplotna energija, vazduh pod pritiskom, PP zaštita, servisi obezbjeđenja, restoranske usluge, banka, pošta, internet i sl.

„Tehnološki razvojni centar kao dio tehnološkog parka omogućit će inkubiranje razvojnih institucija čije jezgro veće postoji u samoj fabric, a to je prije svega laboratorija za ispitivanje materijala, hidrauličko pneumatska laboratorije, laboratorija za ispitivanje elektro komponenti i dr. Razvijaće se one institucije za koje postoji interes i mi smo već u pozivu za iskazivanje interesa za tehnološki park pozvali fakultete i razvojne institucije da iskažu interes za učešće u TP-u“, dodaje Gemaljević.

Dakle, Tehnološki park nema strogo određenu namjenu, biće tzv. mješovitog tipa, spreman da odgovori potrebama privrednika u ovoj fazi razvoja .

Kako ističe Gemaljević, u kompanijama koje posluju ili planiraju poslovati u poslovno – industrijskoj zoni, ako se uzme u obzir raspoloživi prostorni kapacitet, bit će zapošljeno od 5 do 6 hiljada radnika. Ova procjena je, kako kaže, pesimistička, jer računaju i na veći broj zaposlenih u neposrednom okruženju parka, jer će MSP iz parka inicrati razvoj i u svojoj neposrednoj okolini. Na primjer, u poslovnoj zoni Varaždin na 65ha je zaposleno 3500 radnika, a kod nas ima mnogo više prostora za izgradnju, inkubaciju i za razvoj.

Također, bit će uvedene administrativne i finansijske olakšice za buduće investitore jer bez olakšica na nivou grada i višim nivoima nema razvoja MSP i privrede u cjelini. "Studija izvodljivosti će sagledati sve primjere dobre prakse u okruženju i predložiti olakšice za buduće investitore, kazao nam je Gemaljević.

Na pitanje da li su strani investitori zainteresirani za investiranje u ovu poslovnu zonu, Gemaljević ističe da, iako je poziv za iskaz interesa u toku, oni već imaju nekoliko zainteresovanih firmi, koje su poslale pismo namjere.

"Nadamo se još većem broju, te smo stoga poslali poziv svim predstavništvima u inostranstvu, privrednim komorama, ambasadama u BiH i njihovim ekonomskim odjeljenjima, te očekujemo još veći interes. I ovim putem pozivamo sve domaće i starne investitore da iskažu svoj interes za Tehnološki park Banja Luka, bilo da se radi o proizvodnji, uslugama i razvojno-konsultantskim firmama“, kazao je on na kraju razgovora.

Dakle, od ovog projekta se svakako mogu očekivati dugoročni efekti, a neki od njih su ubrzan i usmjeravan privredni razvoj na području Banja Luke, privlačenje investitora i kapitala na područje Banja Luke, veća konkurentnost preduzeća i preduzetnika koji djeluju u TP i zoni, otvaranje novih radnih mjesta, itd.

Imajući u vidu složenost projekta i činjenicu da se radi o izuzetno važnom projektu za Grad Banja Luku i BiH, preduzete su sve neophodne aktivnosti i koraci koji su neophodni za njegovu implementaciju.

Pogledajte i druge dokumente u rubrici "Projekti"