Do stana sve teže: Građani se sve češće odlučuju na izgradnju vlastite kuće

Historijski maksimum, kada je riječ o cijenama nekretnina, još uvijek traje. Pojeftinjenju se ne treba nadati, naročito kada je riječ o novogradnji. Cijene starih stanova mogu padati za oko 10%, ali i to je pod znakom pitanja. Građani se sve češće odlučuju na izgradnju vlastite kuće. Koju god opciju odabrali, kreditno zaduženje je neminovno.

Više je faktora koji su utjecali na više cijene nekretnina. Građevinski materijal, koji se uglavnom uvozi, poskupio je od 50 do 100%. U nekim slučajevima i do 200%, pojašnjava Sedžad Mizdrak. Skuplje se plaća i ono malo radne snage, što je ostalo. Porasle su i cijene zemljišta.

“Ono što se još dešava u Sarajevu je nedostatak nekretnina, slaba ponuda, vi danas kada želite da uzmete nekretninu od Skenderije do Baščaršije imate jako suženu ponudu i kvadrati koji se izgrade na tom području su drastično skuplji nego kvadrati u ostatku grada. Mada generalno je glad za stanovima u Sarajevu, nemate dovoljno, veća je potražnja nego ponuda, i to utiče na visinu cijene kvadrata. Mi smo dugo bili najjeftiniji u regionu, u Sarajevu ste mogli prije 3-4 godine kupiti kvadrat za 900 evra, na lokaciji Stupa”, rekao je Sedžad Mizdrak, direktor građevinske firme.

Iako smo dugo bili najjeftiniji, čini se da smo sada ipak malo pretjerali.

U gradu na Vrbasu cijena kvadrata u novogradnji kreće se od 3.500 do 4.500 KM. U Bijeljini od 2.100 do 3.000. Na jugu države, vrelije i cijene. U Mostaru od 3 do 4 hiljade, u Trebinju isto. U glavnom gradu BiH kvadrat stana kreće se od 3.500 do vrtoglavih 10.000 KM. Trenutno je finansijski isplativije graditi kuću, navodi Haris Kadić, stručnjak za nekretnine.

“Vi u Sarajevu ili nekim većim gradovima možete kupiti 100 kvadrata za 600-700 hiljada KM stana u novogradnji, a kuću sa zemljištem možete da napravite, koja je najmanje duplo veća po kvadraturi od ovoga stana. Problem je što je naš fond stambenih kuća star, te su sve kuće rađene poslije Drugog svjetskog rata, 60-tih, 70-tih, 80-tih godina, to su već stare bosanske kuće, jedna na drugoj, nema prolaza, nema pogleda”, kazao je Haris Kadić.

Starogradnja jeftinija za 10 posto?

Podnijelo bi se i to što nema adekvatnog pogleda, kada bi se moglo kupiti, kažu građani. No, sa prosječnom platom ili penzijom, teško je razmišljati o investiranju.

“Danas je samo sretan onaj ko je naslijedio nešto, a kupiti, pogotovo omladina, to je nemoguća misija. Vidite na šta je izašao kvadrat stana u Sarajevu. Ni omladina ne može, čak i sa dobrim primanjima, to je jako teško”, jedno je od mišljenja anketiranih građana.

“Recimo za mene bi bilo najisplativije stan, ako bi mogao kakav kredit dobiti”, još je jedno od mišljenja.

No, bilo da žele kupiti stan ili kuću, građani BiH primorani su dizati kredite. Ukupni krediti na kraju prošle godine, iznosili su 23 i po milijarde KM. Od te ukupne strukture, dominiraju kreditna zaduženja stanovništva.

Statistički gledano, daleko je više nenamjenskih kredita, nego stambenih. Ipak, novac se uglavnom koristi u iste svrhe.

“U ukupnoj strukturu kredita, stambeni kredita tradicionalno u našem bankarskom sistemu zauzimaju negdje 20% učešća, što bi bilo otprilike 1,8 milijardi KM, ostatak se odnosi na druge oblike izlaganja. Mi smo svjesni toga da u ukupnim statistikama konačni iznos stambenih kredita možda nije ispravno prikazan, zato što veliki broj građana svoje stambene potrebe i ono što bi mi zvali stambene potrebe, pokriva žargonski rečeno iz nenamjenskih, potrošačkih kredita. Činjenica je da je jednostavnije doći do nenamjenskog kredita, nego do stambenog kredita”, rekao je Admil Nukić iz Agencije za bankarstvo BiH.

Do stambene jedinice još teže. Čak ni ona narodna ‘strpljen-spašen’, više ne vrijedi. S obzirom da ukoliko i dođe do pada cijena nekretnina, biće to starogradnja i simboličnih 5 do 10%, kaže struka.