ODLUKA O PRISTUPANJU IZRADI REGULACIONOG PLANA BLAŽUJ

Službene novine Kantona Sarajevo" broj 7/05), Općinsko vijeće Ilidža, na 23. redovnoj sjednici održanoj 19. maja 2011. godine, donijelo je

ODLUKU O PRISTUPANJU IZRADI REGULACIONOG PLANA "BLAŽUJ"

Vrsta plana

Član 1.

Pristupa se izradi Regulacionog plana "Blažuj" (u daljnjem tekstu: Plan).

Granice područja za koje se Plan radi

Član 2.

Granica obuhvata polazi od tačke br. 1 koja se nalazi na međi parcele k.č. 227, a ima koordinate y=6 520 075, x=4 855 421, zatim produžava na sjeveroistok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 461, 451, 456, 250/2, 460, 254/2, 458, i izlazi na rijeku Zujevinu kojom ide u pravcu sjevera (obuhvata je) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 777, 296/1, 450, zatim produžava na jug idući međama parcela k.č. 296/1, 316/2 (obuhvata ih) i dolazi u trome|đu parcela k.č. 316/2, 1177 i 781, potom se lomi na sjever sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 781, 786, 780, potom nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 788, 1561, 1560, 1112, 1113, 1185 (obuhvata ih), i dolazi do tačke br. 2 koja se nalazi na parceli k.č. 1182, a ima koordinate y=6 521 746, x=4 855 823, granica potom nastavlja u pravcu istoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1182, 1178/1, 1178/2, 1152, 1153, 1151, 1158, 2004, 2010, 2008, i dolazi u tromeđu parcela k.č. 2008, 2009, 2789, zatim se lomi na sjever idući putem k.č. 2789 (obuhvata ga) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 2001, 2006 i 2789, granica potom skreće na istok preko parcela k.č. 2789, 941, te međama parcela k.č. 942/2, 942/1, 941/4 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 3 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 941/4 i 940/1, a ima koordinate y=6 522 506, x=4 855 876, potom produžava u pravcu juga idući trasom željezničke pruge (ne obuhvata je), sijekući pri tome parcele k.č. 941/4, 941/3, 936, 932/2, 932/1, 932/5, 932/6, i dolazi do tačke br. 4 koja se nalazi na trasi željezničke pruge, a ima koordinate y=6 522 407, x=4 855 647, zatim skreće na jugoistok idući međama parcela k.č. 932/2, 271/1, 271/2, 665, 868, 862/6, 861/4, 860/1, 857, 1358/1, 1360, 1361/2, 1353/1, 1353/4, 1353/2 (ne obuhvata ih), zatim produžava na jug sijekući parcelu k.č. 1351, i dolazi u tačku br. 5 koja ima koordinate y=6 522 460, x=4 855 075, a nalazi se na parceli k.č. 1351, potom skreće na jugoistok idući međama parcela k.č. 1351, 1347, 1367 (ne obuhvata ih), i dolazi u tačku br. 6 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1346 i 1368, a ima koordinate y=6 522 490, x=4 854 995. Granica obuhvata nastavlja na zapad idući regulisanim koritom rijeke Zujevine (ne obuhvata je), te produžava na jugozapad napužtenom prugom koju takođe ne obuhvata i izlazi na prugu Ploče - Sarajevo, kojom ide na sjever (obuhvata je) i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo.

Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. BLAŽUJ, K.O. VLAKOVO, K.O. OSIJEK, Općina Ilidža.

Površina obuhvata iznosi P=149 ha.

Vremenski pe riod za koji se Plan donosi

Član 3.

Plan se donosi za pe riod od 10 godina (2011. - 2021. godine).

Smjernice za izradu Plana

Član 4.

Kroz izradu Plana potrebno je:

– Izvršiti geodetsko snimanje postojećeg stanja u obuhvatu Plana u vektorskom obliku u razmjeri 1:1000. Uz geodetske podloge potrebno je obezbijediti i podatke o posjedovnom stanju i ažurnom katastru komunalne infrastrukture;

– Izvršiti istražne radove u funkciji izrade elaborata o inžinjersko-geološkim i hidrološkim osobinama terena sa potrebnim brojem bušotina;

– Izvršiti anketiranje i valorizaciju postojećeg građevinskog fonda;

– Na bazi izvršenog geodetskog snimanja i valorizacije postojećeg građevinskog fonda postaviti koncept prostorne organizacije imajući u vidu usmjerenja data kroz planove višeg reda, zahtjeve subjekata planiranja i potrebe naselja za povezivanje na gradsku saobraćajnu i infrastrukturnu mrežu u cilju poboljšanja uslova rada i življenja;

– Prilikom izrade Plana uvažavati po mogućnosti postojeću parcelaciju što će omogućiti lakšu realizaciju planirane gradnje;

– Urbanističko-tehničke uslove usaglasiti sa uslovima izgradnje u planom obuhvaćenom području, sa uslovima terena, planiranom namjenom i potrebama;

– Izradom Plana nastojati nadopuniti nedostajuće sadržaje naselja u cilju poboljšanja kvaliteta življenja stanovnika, kao što je nadopuna sadržaja uslužnih djelatnosti i društvene infrastrukture, stanovanja u okviru prostornih mogućnosti, a u saradnji sa općinskom službom i MZ-om;

– Neophodno je u saradnji sa Kantonalnim Zavodom za zažtitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa ustanoviti da li postoje vrijednosti naslijeđa, kao i mjere za očuvanje istog.

Zelenilo

– Prilikom definisanja prostorne organizacije cjelokupnog prostora treba u potpunosti sačuvati postojeće vrijedne zelene površine, uz prijedlog unaprijeđenja njihove strukture (biološka i građevinska komponenta).

– Zelene površine na ovom prostoru treba koncipirati i urediti tako da predstavljaju jedinstvenu kompozicionu cjelinu međusobno, ali i sa širim prostorom uz uvažavanje svih kategorija zelenila koje odgovaraju ovom ambientu i načinu korištenja površina.

Sa stanovišta prostorne organizacije treba:

– Zelenilo uz objekte individualnog, stanovanja urediti sa elementima atraktivnih hortikulturnih formi i/ili voćki kao pojedinačnih jedinki ili u vidu manjih ili većih grupacija.

– Uz objekte privrede i društvene infrastrukture zelenilo treba da veličinom učestvuje, minimalno 30% od građevinske parcele. Strukturom treba da zadovolji potrebe korisnika, uz zastupljenost građevinske i biološke komponente, predstavljene kroz sve tri vegetacione etaže.

– Postojeće zelene površine na lokalitetima (toponimima) Goluševac i Mratnjevača okarekterisati kao zaštitno zelenilo. Ovdje se preporučuje očuvanje postojećih, zdravih i fenotipski dobro oblikovanih jedinki, kao i grupacija, te sadnja stablašica koje povoljno utiču na stabilizaciju terena i odgovaraju staničnim uslovima, ali imaju i estetsko-dekorativnu ulogu. Ove površine treba također obogatiti odgovarajućim mobilijarom koji će im dati karakter odmorišta.

– Prema prostornim mogućnostima, uz postojeće i planirane saobraćajnice različitog nivoa, predvidjeti linijske sisteme zelenila uz sadnju stablašica markantnih morfoloških iskaza.

– Uz vodeni tok formirati pojas zelenila prvenstveno sa elementima prve vegetacione etaže, a unutar njega omogućiti realizaciju pješačke šetnice.

– Prilikom izrade Plana poštovati opredjeljenja data kroz planove višeg reda, (saobraćaj, komunalna infrastruktura, namjena) vodeći računa o povezivanju sa kontaktnim zonama;

Saobraćaj

– U toku izrade Plana potrebno je zadržati koncept primarne saobraćajne mreže definisan Urbanističkim planom Sarajeva 1986. - 2015. godine i usvojenim provedbenim planovima kontaktnih prostornih cjelina, kako položajno tako i po gabaritima;

– Mrežu internih saobraćajnica obuhvata treba koncipirati na način jednostavne i pune dostupnosti svim planiranim sadržajima sa gabaritom ne manjim od 6,00 m (izuzetno 5,50 m) za dvosmjerni motorni saobraćaj, odnosno 4,50 m za jednosmjerni motorni saobraćaj, sa pješačkim stazama (po mogućnosti obostrano) širine minimalno 1,50 m;

– Pješačke komunikacije planirati u skladu sa distribucijom planiranih sadržaja;

– Za sve sudionike u saobraćaju, na svim saobraćajnicama u obuhvatu, a posebno na postojećim saobraćajnicama i u zonama raskršća, neophodno je stvoriti uslove za bezbijedno odvijanje saobraćaja;

– Na primarnim naseljskim saobraćajnicama izvan kolovoza predvidjeti niže za stajališta vozila javnog prevoza putnika;

– Predvidjeti prostore za mirujući saobraćaj prema važećim standardima za postojeće i planirane sadržaje u skladu sa prostornim mogućnostima u okviru vlasničke parcele. Potrebno je posebno preispitati mogućnosti iznalaženja novih, dodatnih, površina za mirujući saobraćaj;

– Za planirane objekte saobraćaj u mirovanju rješavati u pravilu u sklopu građevinske parcele;

Komunalna hidrotehnika

Snabdijevanje područja vodom

– Snabdijevanje područja vodom obuhvaćenog izradom Plana se vrši još uvijek iz r. Igman (kota dna 555 m.n.m i zapremina V= 9 000 m3). Najznačajniji cjevovod je Ø 300 mm od r. Igman u pravcu Blažuja;

– Korektno snabdijevanje iz centralnog sistema u sadašnjim uslovima odvija se do max. 535 m.n.m., a snabdijevanje viših zona predstavlja u tehničkom smislu praktično improvizaciju;

– Područje se planski nalazi u zoni rezervoara Blažuj koji je upravo u završnoj fazi izgradnje (kota dna 556 m.n.m i zapremina V= 2 500 m3 - zapremina jedne komore koja je izgrađena, a konačna zapremina će biti 5000 m3);

– U ovom momentu ne raspolaže se sa ažurnim katastrom podzemnih instalacija te podataka o razvijenosti sekundarne mreže i njenom kvalitetu nema.

– Obuhvat se visinski prostire približno do kote 555 m.n.m.;

– Sekundarnu vodovodnu mrežu unutar obuhvata planirati u skladu sa urbanističko - saobraćajnim rješenjem u okviru Izmjena i dopuna RP-a, a pro file cjevovoda definisati tako da zadovolje potrebe investitora za sanitarnom, protivpožarnom i vjerovatno tehnološkom potrošnjom u skladu sa važećim propisima;

– Postojeće cjevovode prema potrebi rekonstruisati;

– Snabdijevanje direktno iz mreže se može obezbijediti do kote 535 m.n.m.;

– Prema planskoj dokumentaciji područje do 535 m.n.m. će se snabdijevati iz pomenutog r. Blažuj (kao i sada iz r. Igman) ali će se puštanjem u funkciju čitavog sistema Konaci - Blažuj uslovi snabdijevanja bitno poboljšati. Za višu zonu je planiran r. Crkvine na koti 607 m.n.m koji bi "pokrio,, zonu od 530 do max. 585 m.n.m., međutim njegova realizacija je u dogledno vrijeme vrlo neizvjesna;

– U skladu sa nekim ranijim dogovorima sa KJKP ,,VIK" definisanje statusa za postojeće objekte u obuhvatu RP-a koji su locirani iznad kote 535 m.n.m. bi trebalo usloviti prethodnom realizacijom pomenutih primarnih objekata vodovodnog sistema. Ovo bi ujedno bio i uslov za eventualno planirane lokacije iznad 535 m.n.m. Decidan stav o ovome će se definisati u toku izrade Plana u dogovoru sa KJKP ,,VIK";

– Za ovaj obuhvat, osim sekundarne vodovodne mreže, moraju se planirati i primarni objekti vodovodnog sistema (rezervoar, pumpna stanica, primarni cjevovodi), a sve u skladu sa konkretnim uslovima i zahtjevima KJKP"VIK";

Disponiranje otpadnih voda

– Pretpostavlja se da se disponiranje otpadnih voda vrši individualno i nekontrolisano;

– U ovom momentu ne raspolaže se sa ažurnim katastrom podzemnih instalacija, tako da podataka o postojećoj sekundarnoj kanalizacionoj mreži nema, ali na osnovu saznanja ona praktično ne postoji;

– Od primarnih kanala za otpadne vode potrebno je pomenuti Blažujski kolektor koji je u izuzetno lošem stanju, a problemi sa njegovom funkcijom su evidentirani praktično od njegove izgradnje;

– Separatnu kanalizacionu mrežu unutar obuhvata planirati u skladu sa urbanističko - saobraćajnim rješenjem u okviru Plana;

– Prema Prostornom Planu pomenuti Blažujski kolektor, kojem će gravitirati sve otpadne vode iz obuhvata i šire, planiranje za rekonstrukciju na cijelom potezu od Bjelašnice do uključenja u Hrasnički kolektor. Bez hitne rekonstrukcije, koja treba da se izvodi po dionicama, u skladu sa potrebama i finansijskim mogućnostima neće biti moguće obezbijediti korektnu odvodnju otpadnih voda.

U sklopu izrade Plana treba planirati odgovarajući potez rekonstrukcije Blažujskiog kolektora uz konsultacije sa KJKP"VIK";

– Sve oborinske vode gravitiraju rijeci Zujevini koja protiče kroz kompletan obuhvat RP-a u dužini cca 1,8 km.

Potok Trnava sa Vlakova se ulijeva u r. Zujevinu praktično na samoj zapadnoj granici obuhvata;

– Prikupljene oborinske vode sa površina za mirujući saobraćaj prije uključenja u javnu kanalizacionu mrežu ili vodotok tretirati u separatorima odgovarajućeg kapaciteta;

– Priključenje sekundarne kanalizacione mreže i kompletnog lokaliteta na javnu kanalizacionu mrežu izvršiti u skladu sa konkretnim uslovima i zahtjevima KJKP "VIK";

– Zbog korektnog rješenja zaštite od velikih voda, neophodno je na nivou idejnog rješenja, izvršiti cjelovito noveliranje i usaglašavanje do sada rađenih projekata regulacije r. Zujevine;

– Za potrebe ovog Plana neophodno je na osnovu ažurnih geodetskih podloga, a uvažavajući postojeće stanje na terenu, uraditi idejno rješenje koje će obezbijediti zaštitu od voda pojave 1/100 - stogodišnjih voda, imajući u vidu i ranije rađena idejna rješenja za nizvodne i uzvodne poteze koja su ra|ena za potrebe do sada rađenih regulacionih planova;

Kota V.V. 1/100 će biti i ulazni podatak za nivelaciono - saobraćajno rješenje u okviru ovog Plana.

Elektroenergetika

Toplifikacija – gasifikacija

– Područje je u velikoj mjeri pokriveno gasnim sistemom različitih nivoa pritisaka i rejonskim redukcionim stanicama:

- gasni prsten visokog pritiska 8 ( 14,5 ) bar kao i kontaktne zone -a,

- gasna mreža radnog pritiska 3(4) bar-a

- gasna mreža radnog pritiska 100(200) mbar-a

- rejonske redukcione stanice

– Opskrba toplotnom energijom za potrebe zagrijavanja, kuhanja i pripreme tople sanitarne vode prostorne cjeline, odvija se uglavnom korištenjem prirodnog gasa iz niskotlačne, distributivne, gasne mreže, radnog pritiska 100(200) mbar, koja se preko rejonskih, redukcionih stanica napaja prirodnim gasom iz gasnog prstena, radnog pritiska 8(14,5) bar, koji prolazi preko predmetne prostorne cjeline. U upotrebi su individualni sistemi;

– Urbanističkim planom grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Iidža i Vogošća) za pe riod od 1986. do 2015. godine, planirana opskrba toplotnom energijom prostorne cjeline obuhvaćene Planom je na bazi korištenja prirodnog gasa, kao osnovnog energenta i alternativnih goriva, u skladu sa opredjeljenjima i mogućnostima investitora. Gasna mreža unutar prostorne cjeline je niskotlačna, radnog pritiska 100(200) mbar, a sistemi zagrijavanja su individualni;

– S obzirom na činjenicu da preko ovog područja prolazi i dio gradskog gasnog prstena visokog pritisaka, 8(14,5) bar-a, promjera G^ 219,1 mm, to gasni sistem ne predstavlja ograničavajući faktor u opskrbi energentima.

Za potrebe zagrijavanja, kuhanja i pripreme tople sanitarne vode, u zoni stanovanja, toplotna energija se obezbjeđuje iz niskotlačne gasne mreže, radnog pritiska 100(200) mbar, koja će se proširiti u zavisnosti od urbanističkog koncepta i toplotnog opterećenja planiranih objekata, a u funkciji opremanja lokacija i definisati kroz izradu Idejnog rješenja toplifikacije-gasifikacije;

– U cilju širenja gasnih mreža, neophodno je izgraditi određen broj prijemno-regulacionih stanica ili rejonsku reducionu stanicu. Njihov broj, stepen redukcije, kapacitet i raspored, kao i razvod nove gasne mreže definisati u skladu sa osnovnim urbanističkim konceptom, odnosno pri izradi Idejnog rješenje toplifikacije-gasifikacije;

Elektroenergetika

– Planirani obuhvat je u velikoj mjeri pokriven elektroenergetskim sistemom za kontinuiranu dobavu električne energije. Primarno napajanje je iz TS 110/35/10(20) kV Sarajevo 1, 2 x 31,5 MVA. U ovome lokalitetu se nalazi se sljedeće TS 10(20)/0.4 kV:

- BTS VRELO BOSNE; BR.0156; 160 kVA

- STS VRELO BOSNE; BR.3078; 160 kVA

– Preko predmetnog obuhvata prelaze 380 kV DV, 110 kV DV i 35 kV DV.

– Napajanje objekta na lokalitetu Plana električnom energijom treba da bude na 10(20) kV naponu distributivne mreže. Mjesto priključka na mrežu je distributivna trafostanica tipske jedinične snage transformatora, projektovana prema Tehničkim preporukama Elektrodistribucije Sarajevo;

– Transformatorske stanice planirati sa suhim trafoima, obzirom da se radi o vodozaštitnoj zoni;

– Mrežu planirati isključivo kablovsku, sa mogućnošću dvostranog napajanja, iz glavnog i rezervnog izvora napajanja višeg reda.

Također, planirati mogućnost povezivanja 10(20) kV kablovske mreže planiranog obuhvata sa susjednim obuhvatom;

– Distributivne trafostanice planirati u težištu potrošača, a broj određivati prema specifičnom opterećenju transformatorske jedinice. Mjerenje električne energije bi bilo na niskom naponu po pojedinim objektima ili izuzetno u transformatorskoj stanici za veće potrošače;

– Razvod električne energije na niskom naponu planirati isključivo kablovskom mrežom;

– Rasvjeta saobraćajnica treba biti planirana prema njihovoj kategorizaciji, u sklopu postojeće javne rasvjete, sa nivoom osvjetljenja prema preporukama svjetlotehničke karte;

– Visine stubova javne rasvjete i tip svjetiljki usaglašavati sa postojećim ili usvojenim tipom;

– Mjerenje potrošnje električne energije i automatsko uključenje predvidjeti u distributivnoj trafostanici iz koje se napaja određena grupa svjetiljki;

– Postojeće nadzemne 110 kV DV i 35 kV DV koji prelaze preko predmetnog obuhvata kablirati, za što je potrebno izraditi Elaborat procijene kabliranja. Nadležna Elektroprivreda BiH i Elektrodistribucija Sarajevo moraju dati konačne uvjete za rješenje elektroenergetike uz dogovor sa Općinom Ilidža kroz izdavanje načelne saglasnosti i konačne saglasnosti, zavisno od daljnjih razvojnih planova Općine, te zavisno od razvoja elektroenergetskog sistema.

Kablovska TK mreža

– Prihvaćeno je pravilo da je kablovska kanalizacija najopštiji oblik infrastrukture. Na taj način omogućene su jednostavne i brze promjene u strukturi, konfiguraciji i kapacitetu pristupne kablovske mreže u urbanoj sredini, pa je izgradnja nove kablovske kanalizacije vrlo perspektivno ulaganje;

– Planirana trasa kablovske kanalizacije treba da prati liniju postojećih i planiranih saobraćajnica čime su izbjegnuti problemi oko rješavanja imovinsko-pravnih odnosa koji se javljaju zbog prelaska trase preko privatnih posjeda;

– Položaj novih trasa kablovske TK kanalizacije, kao i mikrolokacija i broj kablovskih okana, FTTC ormarića i agregacijskih tačaka definisati će se u narednim fazama izrade investiciono-tehničke dokumentacije, prema potrebama investitora;

– Usvojeni Plan bi bio osnov za regulisanje i provođenje odnosa u prostoru;

– Stvorene obaveze u prostoru, od strane nadležnih općinskih službi, uvažiti kao zatečeno stanje.

Rok za izradu Plana

Član 5.

ROKOVI za pripremu i izradu Plana su:

– Odluka o pristupanju izradi Plana: april 2011. godine

– Podloge za izradu Plana: novembar/decembar 2011. godine

– Koncept Plana: maj/juni 2012. godine

– Utvrđivanje Nacrta Plana: oktobar 2012. godine

– Javni uvid i rasprava o Nacrtu Plana: novembar 2012. godine

– Sumiranje rezultata javne rasprave: decembar 2012. godine

– Prijedlog Plana: februar 2013. godine

– Usvajanje Plana: februar/mart 2013. godine

– Isporuka Plana: mart/april 2013. Godine

Način osiguranja sredstava za izradu Plana

Član 6.

Sredstva za pripremu i izradu Plana u okvirnom iznosu od 265.000 KM obezbijedit će Općina Ilidža, kao Nosilac pripreme.

Rokovi dati u članu 5 ove Odluke su vezani za obezbjeđenje sredstava.

Nosilac pripreme Plana i Nosilac izrade Plana

Član 7.

Nosilac pripreme za izradu Plana je načelnik Općine Ilidža.

Nosilac izrade Plana je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.

Javna rasprava i donošenje Plana

Član 8.

Nosilac izrade Plana će izraditi Koncept Plana na osnovu utvrđenih smjernica i ponuditi ga Nosiocu pripreme za izradu Plana.

Ukoliko Nosilac pripreme za izradu Plana prihvati Koncept Plana, Nosilac izrade Plana će izraditi Prednacrt plan i dostaviti ga Nosiocu pripreme za izradu Plana radi utvrđivanja Nacrta plana.

Nosilac pripreme za izradu Plana će utvrditi Nacrt plana i podnijeti ga Općinskom vijeću na razmatranje i stavljanje na javni uvid i raspravu u trajanju od 30 dana.

Član 9.

Na osnovu rezultata javne rasprave i stava o Nacrtu plana Nosilac pripreme za izradu Plana utvrdiće Prijedlog plana i podnijeti ga Općinskom vijeću Općine Ilidža na donošenje.

Ostale odredbe

Član 10.

Subjekti planiranja su: Kanton Sarajevo, Općina Ilidža, Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo, komunalna i javna komunalna preduzeća, vlasnici i korisnici zemljišta, potencijalni investitori i drugi zainteresovani subjekti koji iskažu svoj interes.

Član 11.

Utvrđuje se režim zabrane građenja za novu izgradnju do donošenja Plana, a najduže 2 godine od donošenja ove Odluke, izuzimajući objekte za koje je izdata urbanistička saglasnost na snazi, gdje je doneseno rješenje o dodjeli zemljišta ili izdato odobrenje za građenje.

Iz režima zabrane građenja se izuzimaju radovi navedeni u članu 7. stav 3. Zakona o prostornom uređenju ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 7/05).

Član 12.

Sastavni dio ove odluke je grafički prilog R 1:7000.

Član 13.

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje da važi Odluka o usvajanju RP "Blažuj" ("Službene novine Grada Sarajeva", br. 22/84).

Član 14.

Ova odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-1869/11-5

19. maja 2011. godine

Ilidža

Predsjedavajuća

Dr. Smiljana Viteškić, s. r.