ODLUKA O PRISTUPANJU IZRADI REGULACIONOG PLANA HRASNICA

OPĆINA ILIDŽA

Na osnovu člana 40. i 47. Zakona o prostornom uređenju ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj 7/05), Općinsko vijeće Ilidža, na 23. redovnoj sjednici održanoj 19. maja 2011. godine, donijelo je

ODLUKU O PRISTUPANJU IZRADI REGULACIONOG PLANA "HRASNICA"

Vrsta plana

Član 1.

Pristupa se izradi Regulacionog plana "Hrasnica" (u daljnjem tekstu: Plan).

Granice područja za koje se Plan radi

Član 2.

Granica obuhvata prolazi od tromeđe parcela k.č. 734/30, 735/2, 734/2, zatim produžava na sjevero-istok idući međama parcela 735/2, 734/2, 734/1 (dio) (obuhvata ih) izlazi na potok Ruževik kojim ide u pravcu sjevera u dužini od 42 m i ulijeva se u potok Večerica kojim nastavlja u istom pravcu od 25 m (obuhvata ga) i dolazi u tačku br. 1 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2359/2, 731/8, a ima koordinate Y=6 524 825, X=4 850 646.

Granica obuhvata produžava na sjevero-istok (sijekući potok Vjećerica) idući putem 656/3 (obuhvata ga), te parcelama 650/19, 649 (obuhvata ih) i izlazi na ulicu Igmanskih bataljona k.č. 2370 i 2362/2 (obuhvata ga), potom se lomi na sjever idući međama parcela k.č. 572/1 i 571/1 (i buhvata ih 9 zatim se lomi na jug sijekući Hrasničku cestu kojom nastavlja na jug (obuhvata je) i dolazi u tačku br. 2 koja se nalazi na rubu puta k.č. 2368 (Put Famosa), a ima koordinate Y=6 526 395, X=4 850 123. Granica regulacionog plana nastavlja u pravcu juga idući međama parcela k.č. 1638/2, 1638/1, 1640/1, 1641, 1643, 1644, 1646, 1647, 1648, 1649/1, 1649/3, 1651/1, 1653/1, 1655, 1658/1, 1659/1, 1661/1, 1662, 1667, 1670, 1673/1, 1678, 1679, 1682/1, 1681, 1677/1, 1677/2, (obuhvata ih) i izlazi na Lasičku cestu kojom ide u dužini od 80 m, potom je presijeca i produžava u istom pravcu mađama parcela k.č. 1834, 1829, 1830, 1820, 1815/2, 1923/2, 1923/1, 1966, 1967, 168, 1970, 1971, 1972, 1979, 1981, 1193, 1995, 1996, 1997, 2026, potom skreće na zapad, te sjeverozapad međama parcela k.č. 2027, 2028, 2025, 2032, 2033, 2034, 2039, 2036, 2048, 2068, 2074, 2080, 2081, 2084, 2085, 2087, 2180, 2182, 2183, 2184, 2179/2, 2184, 2253, 2252, 2251 (put), 2273, 2316, 2314, 2318, 2333, 2346, 2347, 2354, 2356, 2358, 2374, 1118, 1112, 1107, 1108, 1073, 1106, 1102, 2372/1, 980/2, 981/2, 979/2, 978, 973, 970/3, 970/2, 970/1, 967, 965, 964, 963, 960, 959, 950/6, 947 (put), 946, 745/4, 744, (obuhvata ih), zatim nastavlja na sjever međama parcela k.č. 743 i 737 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo.

Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. HRASNICA, Općina Ilidža. Površina obuhvata iznosi P=126,0 ha.

Vremenski period za koji se Plan donosi

Član 3.

Plan se donosi za pe riod od 10 godina (2011. - 2021. godine).

Smjernice za izradu Plana

Član 4.

Kroz izradu Plana potrebno je:

– Izvršiti geodetsko snimanje postojećeg stanja u obuhvatu Plana u vektorskom obliku u razmjeri 1:1000. Uz geodetske podloge potrebno je obezbijediti i podatke o posjedovnom stanju i ažurnom katastru komunalne infrastrukture;

– Izvršiti istražne radove u funkciji izrade elaborata o inžinjersko-geološkim i hidrološkim osobinama terena sa potrebnim brojem bušotina;

– Izvršiti anketiranje i valorizaciju postojećeg građevinskog fonda;

– Na bazi izvršenog geodetskog snimanja i valorizacije postojećeg građevinskog fonda postaviti koncept prostorne organizacije imajući u vidu usmjerenja data kroz planove višeg reda, zahtjeve subjekata planiranja i potrebe naselja za dopunom nedostajućim sadržajima kao i povezivanje naselja na gradsku saobraćajnu i infrastrukturnu mrežu u cilju poboljšanja uslova rada i življenja;

– Prilikom izrade Plana uvažavati po mogućnosti postojeću parcelaciju što će omogućiti lakšu realizaciju planirane gradnje;

– Izradom Plana nastojati nadopuniti nedostajuće sadržaje naselja na nivou lokalnog centra u cilju poboljšanja kvaliteta življenja stanovnika, kao što je nadopuna sadržaja uslužnih djelatnosti i društvene infrastrukture, stanovanja u okviru prostornih mogućnosti, a u saradnji sa općinskom službom i MZ-om;

– Osnovna koncepcija prostornog uređenja treba da omogući formiranje i razvoj centra Hrasnica kroz funkcionalno integrisanje centralnih sadržaja, razvoj pješačkog saobraćaja, formiranje šetnica, aleja i poseban tretman prema saobraćaju i terminalu javnog gradskog saobraćaja, a sve usklađeno sa prostornim mogućnostima;

Kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe

– Obzirom da se u podnožju Igmana nalaze evidentirane nekropole i arheološki lokaliteti kao i vrela koja se tretiraju i kao hidrološki spomenici prirodne baštine, potrebno je u saradnji sa Kantonalnim Zavodom za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa voditi računa o njihovom očuvanju i kvalitetu ambijenta.

– Zbog postojanja značajnog broja ishodnih kuća na rubu Sarajevskog polja prema Igmanu, prilikom snimanja postojećeg stanja prostora i izgradnje u obuhvatu Regulacionog plana potrebno je u saradnji sa Kantonalnim Zavodom za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa utvrditi brojnost i stanje ove kategorije objekata, te se kroz Koncept plana pridržavati mjera za očuvanje objekata i sanaciju.

Zelenilo

– Prilikom definisanja prostorne organizacije cjelokupnog prostora, treba u potpunosti sačuvati postojeće vrijedne zelene površine, uz prijedlog unapređenja njihove strukture (biološka i građevinska komponenta).

– Zelene površine na ovom prostoru treba koncipirati i urediti tako da predstavljaju jedinstvenu kompozicionu cjelinu međusobno, ali i sa širim prostorom uz uvažavanje svih kategorija zelenila koje odgovaraju ovom ambientu i načinu korištenja površina.

Sa stanovišta prostorne organizacije treba:

– Zelenilo uz objekte individualnog stanovanja urediti sa elementima atraktivnih hortikulturnih formi i/ili voćki kao pojedinačnih jedinki ili u vidu manjih ili većih grupacija.

– Zelene površine uz objekte kolektivnog stanovanja i stambeno-poslovne objekte, zastupljenošću i prostornim rasporedom, da doprinesu stvaranju povoljnog mikroklimata, te prostora za pasivnu rekreaciju. Treba ih obogatiti visokoatraktivnim elementima biološke komponente ali i odgovarajućim elementima urbanog mobilijara.

– Hortikulturno rješenje uz sportsko-rekreativne terene i objekte, da je u skladu sa prostornim mogućnostima i konceptom organizacije same zone. Izbor elemenata biološke komponente, sve tri vegetacione etaže, vršiti u skladu sa potencijalnom vegetacijom i prema estetsko oblikovnim iskazima pojedinih elemenata.

– Zelenilo uz poslovne i objekte društvene infrastrukture da zastupljenošću, od minimalno 30% građevinske parcele, te strukturom (sve tri vegetacione etaže) i odnosom biološke i građevinske komponente, zadovolji potrebe korisnika.

– Prema prostornim mogućnostima, uz postojeće i planirane saobraćajnice različitog nivoa, predvidjeti linijske sisteme zelenila uz sadnju stablašica markantnih morfoloških iskaza.

– Prilikom izrade Plana poštovati opredjeljenja data kroz planove višeg reda (saobraćaj, komunalna infrastruktura, namjena) vodeći računa o povezivanju sa kontaktnim zonama;

– Prilikom planiranja prostorne organizacije, uzeti u obzir već izgrađenu (projektovanu) infrastrukturnu mrežu te preispitati njene kapacitete;

Saobraćaj

– U toku izrade Plana potrebno je zadržati koncept primarne saobraćajne mreže definisan Urbanističkim planom Sarajeva 1986. - 2015. godine i usvojenim provedbenim planovima kontaktnih prostornih cjelina, kako položajno tako i po gabaritima;

– Mrežu internih saobraćajnica obuhvata treba koncipirati na način jednostavne i pune dostupnosti svim planiranim sadržajima sa gabaritom ne manjim od 6,00 m (izizetno 5,50 m) za dvosmjerni motorni saobraćaj, odnosno 4,50 m za jednosmjerni motorni saobraćaj, sa pješačkim stazama (po mogućnosti obostrano) širine minimalno 1,50 m;

– Pješačke komunikacije planirati u skladu sa distribucijom planiranih sadržaja;

– Za sve sudionike u saobraćaju, na svim saobraćajnicama u obuhvatu, a posebno na postojećim saobraćajnicama i u zonama raskršća, neophodno je stvoriti uslove za bezbijedno odvijanje saobraćaja;

– Na primarnim naseljskim saobraćajnicama izvan kolovoza predvidjeti niše za stajališta vozila javnogprevoza putnika;

– Predvidjeti prostore za mirujući saobraćaj prema važećim standardima za postojeće i planirane sadržaje u skladu sa prostornim mogućnostima u okviru vlasničke parcele. Potrebno je posebno preispitati mogućnosti iznalaženja novih, dodatnih, površina za mirujući saobraćaj.

– Za planirane objekte saobraćaj u mirovanju rješavati u pravilu u sklopu građevinske parcele;

Toplifikacija – gasifikacija

– Područje obuhvaćeno Planom, kao i kontaktne zone je u velikoj mjeri pokriveno gasnim sistemom različitih nivoa pritisaka i rejonskim redukcionim stanicama:

- gasni prsten visokog pritiska 8 (14,5) bar-a,

- gasna mreža radnog pritiska 3 (4) bar-a

- gasna mreža radnog pritiska 100 (200) mbar-a

- rejonske redukcione stanice

– Opskrba toplotnom energijom prostorne cjeline obuhvaćene Planom odvija se pojedinačnim centralnim toplifikacionim sistemima, koji su u funkciji snabdijevanja privrednih objekata, koji se nalaze unutar privredne zone "Famos" Hrasnica. Kotlovnice koriste prirodni gas, a alternativna goriva u skladu sa opredjeljenjima i mogućnostima investitora.

U zoni dominantnog stanovanja postoji izgrađena niskotlačna distributivna gasna mreža, radnog pritiska 100 (200) mbar, koja se napaja iz prstena visokog pritiska 8 (14,5 bar) bar i rejonske redukcione stanice 8/ (14,5)/0,1 bar. Ova mreža je u funkciji zagrijavanja, kuhanja i pripreme tople sanitarne vode objekata stanovanja;

– Urbanističkim planom grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošća) za pe riod od 1986. do 2015. godine, planirana opskrba toplotnom energijom prostorne cjeline obuhvaćene Planom je za Privrednu zonu "Famos" pojedinačnim centralnim toplifikacionim sistemima, na bazi korištenja prirodnog gasa, kao osnovnog energenta i alternativnih goriva, u skladu sa opredjeljenjima i mogućnostima investitora. Gasna mreža unutar privredne zone "Famos" je radnog pritiska 3 (4) bar;

– Za potrebe zagrijavanja, kuhanja i pripreme tople sanitarne vode u zoni stanovanja toplotna energija se obezbjeđuje iz niskotlačne gasne mreže, radnog pritiska 100 (200) mbar, koja će se proširiti u zavisnosti od urbanističkog koncepta i toplotnog opterećenja planiranih objekata, a u funkciji opremanja lokacija i definisati kroz izradu Idejnog rješenja toplifikacijegasifikacije.

– S obzirom na činjenicu da preko ovog područja prolazi i dio gradskog gasnog prstena visokog pritisaka, 8 bar-a, promjera G^ 168,3 mm, to gasni sistem ne predstavlja ograničavajući faktor u izboru rješenja toplifikacije;

– U cilju dovođenja pritiska gasa na eksploatacioni nivo, to će biti neophodno izgraditi određen broj prijemno-regulacionih stanica ili rejonsku reducionu stanicu. Njihov broj, stepen redukcije, kapacitet i raspored, kao i razvod nove gasne mreže u ovom trenutku ne može biti definisan, pošto u ovom trenutku ne postoji ni osnovni urbanistički koncept, to će vrsta i broj redukcionih stanica, kao i razvodna mreža biti definisana po usvajanju faze A, odnosno pri izradi Idejnog rješenje toplifikacije - gasifikacije, u okviru Plana.

– Takođe će biti utvrđena mogućnost korištenja već postojećih kotlovskih kapaciteta, do popune istih, što će ovisiti o planiranim objektima.

Kablovska TK mreža

– Prihvaćeno je pravilo da je kablovska kanalizacija najopćiji oblik infrastrukture. Na taj način omogućene su jednostavne i brze promjene u strukturi, konfiguraciji i kapacitetu pristupne kablovske mreže u urbanoj sredini, pa je izgradnja nove kablovske kanalizacije vrlo perspektivno ulaganje.

– Planirana trasa kablovske kanalizacije treba da prati liniju postojećih i planiranih saobraćajnica čime su izbjegnuti problemi oko rješavanja imovinsko-pravnih odnosa koji se javljaju zbog prelaska trase preko privatnih posjeda.

– Definitivan položaj novih trasa kablovske TK kanalizacije, kao i mikrolokacija i broj kablovskih okana, FTTC ormarića i agregacijskih tačaka definisat će se u narednim fazama izrade investiciono-tehničke dokumentacije, prema potrebama investitora.

Elektroenergetika

– Područje obuhvaćeno Planom je u velikoj mjeri pokriven elektroenergetskim sistemom za kontinuiranu dobavu električne energije. Primarno napajanje je iz TS 110/20 kV SARAJEVO 1,2 x 31,5 MVA a rezervno napajanje je iz TS 110/10(20) kV SARAJEVO 18,2 x 31,5 MVA.

– Napajanje objekata električnom energijom u obuhvatu treba da bude na 20 kV naponu distributivne mreže.

Mjesto priključka na mrežu je distributivna trafostanica tipske jedinične snage transformatora, projektovana prema Tehničkim preporukama Elektrodistribucije Sarajevo. Mrežu planirati isključivo kablovsku, sa mogućnošću dvostranog napajanja, iz glavnog i rezervnog izvora napajanja višeg reda. Također, planirati mogućnost povezivanja 20 kV kablovske mreže planiranog obuhvata sa susjednim obuhvatom.

Distributivne trafostanice planirati u težištu potrošača, a broj određivati prema specifičnom opterećenju transformatorske jedinice;

– Razvod električne energije na niskom naponu planirati isključivo kablovskom mrežom.

– Rasvjeta saobraćajnica treba biti planirana prema njihovoj kategorizaciji, u sklopu postojeće javne rasvjete, sa nivoom osvjetljenja prema preporukama svjetlotehničke karte.

Visine stubova javne rasvjete i tip svjetiljki usaglašavati sa postojećim ili usvojenim tipom. Mjerenje potrošnje električne energije i automatsko uključenje predvidjeti u distributivnoj trafostanici iz koje se napaja određena grupa svjetiljki.

Komunalna hidrotehnika

Snabdijevanje vodom

– Sekundarnu vodovodnu mrežu unutar obuhvata planirati u skladu sa urbanističko-saobraćajnim rješenjem u okviru Plana, a pro file cjevovoda definisati tako da zadovolje potrebe investitora za sanitarnom i protivpožarnom potrošnjom (eventualno tehnološkom) u skladu sa važećim propisima i u skladu sa konkretnim uslovima i zahtjevima KJKP"VIK".

– Postojeće cjevovode prema potrebi rekonstruisati.

– Obzirom da je obuhvat opremljen primarnim objektima vodovodnog sistema potrebno je planirati samo dopunu sekundarne vodovodne mreže.

Odvodnja otpadnih i oborinskih voda i regulacija vodotoka

– Separatnu kanalizacionu mrežu unutar obuhvata planirati u skladu sa urbanističko-saobraćajnim

rješenjem u okviru Plana.

– Priključenje sekundarne kanalizacione mreže i kompletnog lokaliteta na javnu kanalizacionu mrežu izvršiti u skladu sa konkretnim uslovima i zahtjevima KJKP"VIK".

– Obuhvat Plana je u slivnom području Hrasničkog kolektora.

– Sve oborinske vode gravitiraju vodotocima Večerica i Bunica koje protiču kroz kompletan obuhvat RP-a.

– Prikupljene oborinske vode sa površina za mirujući saobraćaj prije uključenja u javnu kanalizacionu mrežu ili vodotok tretirati u separatorima odgovarajućeg kapaciteta.

– Nivo zaštite rijeka Večerica i Bunica nije moguće utvrditi, te je za potrebe ovog Plana neophodno na nivou idejnog rješenja, izanalizirati postojeće stanje, utvrditi postignuti rang zaštite, te predložiti potrebne mjere za poboljšanje uslova zaštite od plavljenja na cijelom potezu, imajući u vidu realno stanje na terenu.

– Imajući u vidu neposrednu blizinu zaštitnih zona izvorišta vode za piće u Sarajevskom polju (kontaktna zona) za očekivati je da KJKP"VIK" u segmentu odvodnje otpadnih i oborinskih voda i regulacija vodotoka postavi strožije uslove sa aspekta zaštite kvaliteta i kvantiteta voda.

– U pripremnoj fazi izrade RP-a neophodno je od KJKP"VIK" - Služba sanitarne zaštite u pisanoj formi dobiti te uslove, kako bi se izbjegli problemi kod dobijanja njihove saglasnosti na hidrotehničku fazu RP-a.

– Stvorene obaveze u prostoru, od strane nadležnih općinskih službi, uvažiti kao zatečeno stanje;

– Usvojeni Plan bi bio osnov za regulisanje i provođenje odnosa u prostoru.

Rok za izradu plana

Član 5.

Rokovi za pripremu i izradu Plana su:

– Odluka o pristupanju izradi Plana: april 2011. godine

– Podloge za izradu Plana: oktobar/novembar 2011. godine

– Koncept Plana: maj/juni 2012. godine

– Utvrđivanje Nacrta Plana: oktobar 2012. godine

– Javni uvid i rasprava o Nacrtu Plana: novembar 2012. godine

– Sumiranje rezultata javne rasprave: decembar 2012. godine

– Prijedlog Plana: april 2013. godine

– Usvajanje Plana: maj 2013. godine

– Isporuka Plana: juni 2013. Godine

Način osiguranja sredstava za izradu plana

Član 6.

Sredstva za pripremu i izradu Plana u okvirnom iznosu od 270.000 KM obezbijedit će Općina Ilidža, kao Nosilac pripreme.

Rokovi dati u članu 5 ove Odluke su vezani za obezbjeđenje sredstava.

Nosilac pripreme plana i nosilac izrade plana

Član 7.

Nosilac pripreme za izradu Plana je načelnik Općine Ilidža.

Nosilac izrade Plana je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.

Javna rasprava i donošenje plana

Član 8.

Nosilac izrade Plana će izraditi Koncept Plana na osnovu utvrđenih smjernica i ponuditi ga Nosiocu pripreme za izradu Plana.

Ukoliko Nosilac pripreme za izradu Plana prihvati Koncept Plana, Nosilac izrade Plana će izraditi Prednacrt plan i dostaviti ga Nosiocu pripreme za izradu Plana radi utvrđivanja Nacrta plana.

Nosilac pripreme za izradu Plana će utvrditi Nacrt plana i podnijeti ga Općinskom vijeću na razmatranje i stavljanje na javni uvid i raspravu u trajanju od 30 dana.

Član 9.

Na osnovu rezultata javne rasprave i stava o Nacrtu plana Nosilac pripreme za izradu Plana utvrdit će Prijedlog plana i podnijeti ga Općinskom vijeću Općine Ilidža na donošenje.

Ostale odredbe

Član 10.

Subjekti planiranja su: Kanton Sarajevo, Općina Ilidža, Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo, Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, komunalna i javna komunalna preduzeća, vlasnici i korisnici zemljišta, potencijalni investitori i drugi zainteresovani subjekti koji iskažu svoj interes.

Član 11.

Utvrđuje se režim zabrane građenja za novu izgradnju do donošenja Plana, a najduže 2 godine od donošenja ove Odluke, izuzimajući objekte za koje je izdata urbanistička saglasnost na snazi, gdje je doneseno rješenje o dodjeli zemljišta ili izdato odobrenje za građenje. Iz režima zabrane građenja se izuzimaju radovi navedeni u članu 7 stav 3. Zakona o prostornom uređenju ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 7/05).

Član 12.

Sastavni dio ove odluke je grafički prilog R 1:7000.

Član 13.

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje da važi Odluka o usvajanju RP "Hrasnica" ("Službene novine Grada Sarajeva", br. 22/87, "Službene novine Kantona Sarajevo", broj 14/04).

Član 14.

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-1869/11-4

19. maja 2011. godine

Ilidža

Predsjedavajuća

Dr. Smiljana Viteškić, s. r.