
26.06.2013 |
Investicije / NEKRETNINE
Izvor: Dnevni list
Neusklađenost Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo u smislu implementacije presude Europskog suda za ljudska prava i odluke Ustavnog suda BiH, može imati značajne posljedice na financijske obveze proračuna Federacije u nadolazećem razdoblju.

Neusklađenost Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo u smislu implementacije presude Europskog suda za ljudska prava i odluke Ustavnog suda BiH, može imati značajne posljedice na financijske obveze proračuna Federacije u nadolazećem razdoblju.
Ovo upozorenje stiže iz Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH, a objavljeno je u njegovom izvješću za 2012. godinu koje je potpisao generalni revizor dr. Ibrahim Okanović. O čemu se radi?
Četvorni metar 1000 eura
Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu državu BiH tužio je Branimir Đokić koji je od bivše JNA u Sarajevu dobio vojni stan 1986. godine. On je iz rodnog Niša u Srbiji došao na službu u Sarajevo i radio je kao predavač u vojnoj školi, da bi u svibnju 1992. napustio BiH i preselio u Srbiju gdje je nastavio raditi u nekadašnjoj JNA. U Srbiji nije dobio stan od JNA ili Vojske Srbije pa u Nišu živi kao podstanar. Svoj sarajevski stan prije napuštanja BiH otkupio je i 1998. podnio je zahtjev da mu se vrati, ali je od nadležnih tijela i sudova dobio nekoliko odbijenica. Bivše federalno Ministarstvo obrane taj stan dodijelilo je jednom pripadniku Armije RBiH.
Đokić je nakon toga podnio tužbu Europskom sudu za ljudska prava i 27. svibnja 2010. donesena je presuda u njegovu korist gdje je Federacija obvezna u roku tri mjeseca isplatiti mu 65.000 eura naknade i još 200 eura na ime sudskih troškova. Nakon toga, Sud u Strasbourgu presudio je i u korist Ljeposave Mango i Federacija je obvezna na ime naknade isplatiti joj 58.000 eura. Po Europskom sudu, naknada za jedan četvorni metar iznosi 1000 eura.
Prema nalazima federalnih revizora koji su kontrolirali poslovanje Službe za zajedničke poslove tijela FBiH za 2012. godinu, vojni stanovi nisu vraćeni u posjed onima koji imaju pravno obvezujuće ugovore o kupoprodaji niti su im isplaćene naknade. Radi se o 233 stana pa je zbog toga Federacija dužna da na ime pravične naknade iz proračuna isplatiti 26, 853.918 maraka! Jasno je da u federalnom proračunu nema novca, nedostaje ga i za osnovne potrebe, pa se može dogoditi da zbog stanova pripadnika bivše JNA Federacija jednostavno rečeno bankrotira?!
U RS uknjiženi vlasnici
U svom stambenom fondu bivša JNA imala je 16.000 stanova u BiH i, prema nekim podacima, istina nekompletnim, još nije riješeno pitanje oko 2000 stanova. U siječnju 1991. svim nositeljima stanarskog prava na vojne stanove ponuđeno je da ih otkupe, a 18. veljače 1992. bh. vlasti su zabranile daljnju prodaju. Treba reći da su oni koji su stanove bivše JNA otkupili, a koji se nalaze na teritoriju Republike Srpske, automatski postali uknjiženi vlasnici.
Inače, do sada je Sudu u Strasbourgu podneseno 14 tužbi protiv BiH zbog otimanja vojnih stanova. Dvije su do sada riješene u korist tužitelja Branimira Đokića i Ljeposave Mango.
Problemom vojnih stanova na teritoriju Federacije bavio se i Ustavni sud BiH i u studenome prošle godine donio je odluku u kojoj se kaže da je utvrđena povreda prava aplikanata “koji su lišeni imovine odnosno povrata stanova i odgovarajuće naknade za lišavanje imovine”. U presudi Ustavnog suda BiH kaže se da “vlast nije u obvezi vratiti stanove, ali je u obvezi kao alternativu uplatiti odgovarajuću pravičnu naknadu”. Presuda je oslonjena na onu Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Đokić”. Inače, svi koji su živjeli u stanovima bivše JNA svrstani su u dvije skupine – u jednoj su nositelji stanarskog prava, a u drugoj oni koji imaju kupoprodajni ugovor.
S obzirom da su presude Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH konačne i obvezujuće, izvjesno je da ih Vlada FBiH neće moći izbjeći. Kako će namaknuti novac za isplatu naknada pripadnicima bivše JNA , u ovom trenutku nitko ne zna.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.