Obavezno osiguranje imovine još "na dugom štapu"

Broj osiguranih domaćinstava u RS se, nažalost, broji stotinama polisa, što je nedovoljno, posebno ako se imaju u vidu sve češće elementarne nepogode koje pogađaju ove prostore u posljednje vrijeme.

Iz tog razloga, predstavnici nadležnih institucija i nevladinog sektora smatraju da je ovu oblast potrebno zakonski urediti, kako bi lakše premostili ogromnu štetu koje domaćinstva, ali i privreda trpe zbog vremenskih neprilika. Tako je u RS pokrenuta inicijativa za donošenje zakona o obaveznom osiguranju imovine, od strane Centra za unapređenje tržišta osiguranja i finansijskih usluga (COFUS) i Agencije za osiguranje RS, i u tom slučaju riječ je o prvoj institucionalizovanoj inicijativi.

Međutim, ta inicijativa, koja je upućena Vladi RS, još tapka u mjestu, jer, kako ističu nadležne institucije, zahtijeva temeljnu analizu niza faktora, tako da je donošenje ovog zakona još "na dugom štapu".

Naime, suština inicijative ogleda se u tome da se osigura imovina fizičkih i pravnih lica, uključujući i imovinu javnih preduzeća, prvenstveno od osnovnih požarnih rizika - požar, eksplozija, udar groma, oluja, grad, udar vlastitog motornog vozila i pokretne radne mašine, manifestacije i demonstracije, pad i udar letjelice, uz dodatno osiguranje od rizika poplave, bujice i visoke vode. Osnovne karakteristike inicijative ogledaju se u tome da se osiguranje nekretnine vrši prilikom plaćanja poreza na nekretninu, na prvi rizik, na unaprijed određenu ili definisanu sumu osiguranja, te od strane osiguravajućih kuća koje posluju na području RS i BiH, a koje će zadovoljiti dodatno zakonom propisane uslove.

Darko Stupar, predsjednik Uprave COFUS-a, rekao je da se obaveznim osiguranjem imovine istovremeno vrši razvoj tržišta osiguranja i preusmjerava rizik sa pojedinca na osiguravajuće kompanije. Pored toga, objasnio je on, rizik se preusmjerava inidirektno i sa države, koja se poslije katastrofalnih poplava našla u ulozi osiguravajućih kompanija.

"Jedan od značajnijih uslova koji bi se postavio pred osiguravajuće kuće jeste visina uloženih sredstava za pokriće tehničkih rezervi u obveznice RS, a ujedno bi morale ispunjavati i druge pozitivne pokazatelje, koji će biti definisani od predlagača zakona", rekao je Stupar. On je dodao da bi na ovaj način 588.241 stambena jedinica, koliko ih je popisano u prošlogodišnjem popisu, bila osigurana od posljedica katastrofalnih prirodnih nepogoda, kakva je i sama poplava koja je pogodila našu zemlju.

Šteta koja nastaje po ovom osiguranju, kako je naveo, prijavljuje se bilo kojoj od osiguravajućih kuća koje učestvuju u skladu sa zakonskom regulativom i pritom kuća kojoj je prijavljena šteta vrši i isplatu iste. "Naplata štete se vrši regresnim zahtjevom od kuće koja je obračunala i isplatila štetu. Ukoliko bi godišnja premija iznosila do 40 KM (suma osiguranja 30.000 KM, na prvi rizik), na godišnjem nivou ukupno prikupljena premija bi dosegnula iznos od preko 20 miliona maraka, što bi ujedno bio značajan investicioni potencijal osiguravajućih kuća kroz ulaganje sredstava za pokriće tehničkih rezervi, koja se dalje mogu relocirati u obveznice RS, koje bi bile razvojnog karaktera", kazao je on.

Prema njegovim riječima, kroz ovu inicijativu, upućenu Ministarstvu finansija RS, naznačena je spremnost da se formira tim koji će razraditi sve segmente zakona, te definisati rokove za sprovođenje zakona. On je s tim u vezi napomenuo da slična zakonska rješenja postoje u zemljama našeg bližeg ili daljeg okruženja. Stupar je naglasio da se svijest kod građana definitivno mora podizati kada je u pitanju osiguranje imovine, ali da se mora i više institucionalno djelovati, naglašavajući da se broj osiguranih domaćinstava u RS broji stotinama polisa.

U Ministarstvu finansija RS kažu da podnesena inicijativa zahtijeva kompleksnu i temeljnu analizu niza faktora.

"Napominjemo da su u toku pregovori sa Svjetskom bankom o pristupanju RS Projektu osiguranja od rizika katastrofa u jugoistočnoj Evropi, koji se bavi pitanjem osiguranja od katastrofalnih rizika za domaćinstva i privredne objekte", rekli su u ovom ministarstvu. Oni su dodali da će od rezultata ovih pregovora zavisiti zauzimanje stava po pitanju obaveznog osiguranja imovine. Božana Šljivar, direktor Agencije za osiguranje RS, rekla je da je u RS zaista mali broj osiguranih domaćinstava, a pogotovo za dodatni rizik od poplave. Prema njenim riječima, Agencija planira da u narednom periodu aktivnije radi na edukaciji stanovništva u vezi sa značajem i prednostima koje donosi osiguranje imovine.