Nova šansa za legalizaciju divlje gradnje u RS-u

Vlasnici "divljih" građevina u Republici Srpskoj mogli bi uskoro dobiti novu šansu da ozakone svoje kuće i tako izbjegnu njihovo rušenje jer je u pripremi novi zakon o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

Graditelji ilegalnih objekata kojih je, prema procjenama, bilo oko 80.000, imali su rok do kraja 2016. godine da ozakone gradnju, a zahtjev za legalizaciju podnesen je za oko 70 odsto građevina.

Vlada Srpske je ipak odlučila da još jednom izađe u susret onima koji nisu na vrijeme podnijeli zahtjev za legalizaciju i spasi ih gubitka imovine, a radnu verziju novog zakona, kojim će im to biti omogućeno, pripremilo je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS. Za razliku od prethodnih propisa, kada su graditelji imali krajnji rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju, prema radnoj verziji novog zakona, taj rok nije definisan. Međutim, za nesavjesne vlasnike građevina većih od 400 kvadrata zakonodavac je predvidio kazne u vidu dodatnih naknada.

"Osim naknade i rente koju moraju platiti svi bespravni graditelji, a čiju visinu određuju opštine i gradovi, vlasnici objekata većih od 400 kvadrata plaćaće i naknadu za legalizaciju, koja iznosi 20 odsto od iznosa obračunatog za rentu i naknadu", pojasnili su u Ministarstvu za prostorno uređenje.

Dodaju da je kazna predviđena i za vlasnike "divljih" građevina za koje se u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i građenju ne obračunavaju naknada za uređenje građevinskog zemljišta i renta.

"U tom slučaju investitor je dužan da plati i naknadu za legalizaciju, koja iznosi deset odsto predračunske vrijednosti objekta", pojašnjavaju u Ministarstvu i dodaju da vjeruju da će uvođenjem dodatnih naknada stati u kraj nesavjesnim graditeljima.

U opštini Kalinovik do kraja 2016. godine zahtjev za legalizaciju podnesen je za 1,42 odsto nelegalnih objekata.

"Pružanje još jedne mogućnosti građanima da ozakone svoje kuće je za svaku pohvalu. Međutim, ne vjerujem da će svi na koje se ovaj zakon odnosi odmah pohrliti da legalizuju objekte. Oni koji namjeravaju prodati kuću učiniće sve da je legalizuju jer će im se uloženi novac na kraju vratiti. Međutim, tamo gdje nema interesa, nema ni zahtjeva za legalizaciju", rekla je načelnica ove opštine Mileva Komlenović i dodala da u ovoj opštini ima još stotinak "divljih" građevina.

Načelnik opštine Donji Žabar Nikola Đokanović kaže da je najviše kuća izgrađenih na divlje u izbjegličkom naselju.

"Mnogo je mještana koji imaju volju da legalizuju svoje kuće, ali nemaju novca za to. Mislim da je loša finansijska situacija osnovni razlog zašto je zahtjev za legalizaciju do kraja 2016. godine podnesen za svega pet odsto nelegalnih građevina", rekao je Đokanović.

Među lokalnim zajednicama čiji su stanovnici ispunili svoju zakonsku obavezu prednjači Banjaluka, gdje je 97 odsto vlasnika bespravno započetih ili izgrađenih objekata podnijelo zahtjev za legalizaciju. Pored najvećeg grada Srpske, dobro obavljenim poslom mogu se pohvaliti i u Prijedoru i Mrkonjić Gradu.

Načelnica opštine Mrkonjić Grad Divna Aničić kaže da je opština nizom olakšica pokušala pomoći mještanima da ozakone svoje kuće, ali da je i dalje mnogo "divljih" građevina.

"Ljudski je dati još jednu priliku, ali bi dobro bilo odrediti rok za podnošenje zahtjeva kako nesavjesni graditelji ne bi ponovo odugovlačili jer jednog dana im se može desiti da ih pred kućom dočeka bager", rekla je Aničićeva i dodala da nikome nije u interesu da se kuće ruše. Ona dodaje da krivicu ne treba da snose samo vlasnici građevina, već i tadašnja vlast koja im je dozvolila da grade objekte mimo zakona.

Dokazi

Novi zakon predviđa da organi opština i gradova nadležni za poslove legalizacije vrše uvid na licu mjesta u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za legalizaciju.

"Nakon uvida treba da obavijeste podnosioca zahtjeva u kom obimu je legalizacija moguća i koje dokaze treba da dostave naknadno", navedeno je u radnoj verziji novog zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.