Zašto kasni izgradnja nasipa na Drini u Semberiji?

NSRS je ratifikovala odluku o kreditu, a prvobitna sredstva biće iskorišćena za druge projekte uz rijeku Drinu. Zbog nezadovoljstva mještana Јanje i semberskih sela cijenom ponuđenom za eksproprijaciju njihovih parcela, još nije počela gradnja nasipa vrijednog više od 30 miliona KM.

ЈU Vode Srpske odlučila je da predviđena sredstva za uređenje glavnog obodnog kanala preusmjeri na mnogo važniji projekat - izgradnju Drinskog nasipa.

Direktor Voda Srpske Miroslav Milovanović kaže da je prva faza projekta vrijedna oko 1,6 miliona eura.

Ta prva faza radiće se na najkritičnijem dijelu gdje je 2014. godine Drina napravila najveću štetu. Prvobitno je nasip trebalo da bude građen sredstvima Svjetske banke.

"Imali smo probleme sa mještanima, prije svega Јanje, a pravila Svjetske banke kažu da ako imate jednog mještanina koji je nezadovoljan ne možete koristiti sredstva", navodi Milovanović.

Vlada Republike Srpske dala je saglasnost bijeljinskoj Gradskoj upravi da može povećati cijenu kvadrata parcela koje će biti ekspropisane.

"Ne može se zabraniti gradnja nasipa i na sudu će se određivati cijena za one koji nisu zadovoljni. Ponuđena je cijena do četiri KM, zavisno od procjene", navodi Mićo Mićić, gradonačelnik Bijeljine.

I dalje je otvoreno pitanje hoće li mještani Јanje biti na kraju zadovoljni ponuđenom cijenom.

"S obzirom na potrebu zaštite stanovništva Јanje od velikih voda, mislim da je ovaj projekat od velikog značaja, ali se nadam da se i preko te cijene može izaći u susret, jer se radi o veoma plodnoj zemlji", kaže mještanin Azem Aletović.

Prvobitni novac od Svjetske banke za izgradnju Drinskog nasipa preusmjeren je na druge projekte uz rijeku Drinu - utvrde obala. S druge strane, Evropska banka dozvoljava korišćenje kredita bez obzira na to da li su vlasnici parcela zadovoljni ili ne ponuđenom cijenom za kvadrat zemljišta.