Ambiciozni investitori, megalomanske ideje i njihovi propali projekti u Kantonu Sarajevo

Sarajevo kao administrativno središte i glavni grad Bosne i Herecegovine, oduvijek je bilo privlačno za strane ali i domaće investitore.

Mnogi će se danas složiti da pomenuti investitori često, da li zbog velikih ambicija ili polovičnih rješenja, nesigurne političke situacije, komplikovane administrativne procedure, zapaljive retorike, lažnih predizbornih obećanja... svoje ideje nisu uvijek uspjeli realizirati. Nerijetko su tu prisutne velike želje za brzom i velikom zaradom. Često su investitori dobijali razne dozvole bez ikakvih prethodnih provjera, bez početnog kapitala ali sa dobrim vezama sa lokalnim ali i državnim vlastima, koji su iste odobravali na “lijepe oči”. Zbog takvih razloga, danas postoje započeti projekti koji su negdje narušili izgled određenog mjesta i na taj način samo stvorili pogodan prostor za dalje malverzacije.

Nerijetko se putem medija najavljuju spektakularni projekti i investicije, ali praksa govori da obim tih investicija i nije na nivou koji se predstavlja javnosti, neke od njih navodimo u nastavku teksta.

Za mnoge planirane projekte u Sarajevu postoje dobro naplaćene/razrađene strategije, izgledi infrastrukture, dogovoreni arhitekti, svakako da s tu i “dobro” planirani budžeti koji bi sve to trebali pokriti, ali do konačnog proizvoda - ništa.

Epitet koji bi mogao opisati većinu najavljenih projekata je "traljavo". No, jesu li tu "traljave" ideje samih projekata ili oni koji su iste trebali realizirati, provesti, prepuštamo na zaključak svakom ponaosob.

Još 2016. godine u Sarajevu je u okviru projektnog plana “100 prioriteta Vlade FBiH“ najavljena je gradnja nekoliko megaprojekata, među kojima su tržni centar - kompleks "Korea“ u Novom Sarajevu, te gradnja hotela "Skenderija“ na Skenderiji.

Procijenjena vrijednost tržnog kompleksa "Korea“ iznosila je 130 miliona KM (65 miliona eura). Ovaj objekt trebao se prostirat na oko 10.000 metara kvadratnih a kako je tada najavljivano ovo je trebao biti prvi multifunkcionalni kompleks u regionu koji je trebao imati poslovnu i stambenu zonu. U sklopu centra bila je planira i gradnja hotela u obliku tornja.

Danas je jasno šta se nalazi na ovoj lokaciji, ali i to da nema informacija zašto se došlo do promjene projekta i koliko je sredstava tačno utrošeno.

Za gradnju hotela "Skenderija“ kako su tada govorili, već je postojala i procijenjena vrijednost investicije od 158 miliona KM i najavljivana je kao najatraktivnija lokacija u centru Sarajeva.

Ovaj hotel trebao je biti smješten u sjeverozapadnom dijelu kompleksa “Skenderija”, na sjeveru duž ulice Terezija, a na zapadnoj strani duž ulice Tekija. Projekt je predviđao gradnju hotela s pet zvjezdica ukupne vrijednosti 114 miliona KM (57 miliona eura), renoviranje platoa Skenderije – 30 miliona KM i restauraciju Ledene dvorane – 30 miliona KM.

Prema tadašnjoj dokumentaciji, bilo je planirano da hotel ima 17 spratova, ukupno 700 kreveta, 220 soba, garažu sa 150 parkirnih mjesta, konferencijsku salu, brojne restorane i sadržaje za zabavu.

Do sada je završena rekonstrukcija platoa Skenderija. Ukupan iznos utrošenih sredstava i javne nabavke za rekonstrukciju i svih radova na platou iznosi je 904.000 KM. Na rekonstrukciju ledene dvorane još se čeka.

Kasarna Jajce, od čije grandioznosti su danas ostale najvećim dijelom samo ruševine, također čeka svoju rekonstrukciju. Pravo na korištenje kasarne dobio je Grad Sarajevo, u čijoj organizaciji je završeno čišćenje kompleksa kasarne, uklonjeno samoniklo rastinje, posječena stabla unutar kompleksa i na obodu parcele te odvezena velika količina smeća iz objekta.

Do danas još nije poznato da li će se ići u njenu rekonstrukciju, kao ni buduća namjena objekta. Predstavnici lokalnih vlasti su najavljivali rekonstrukciju ovog objekta kao i izgradnju staklenog kosog lifta koji bi bio postavljen na strmoj vratničkoj padini, koji bi građane prevozio do kasarne Jajce. Ni od njega danas nema ništa.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglasila je još 2009. godine Kasarnu Jajce nacionalnim spomenikom.

Ništa se nije desilo ni od projektne ideje izgradnje Wilson City Centra na lokaciji između Vilsonovog šetališta i Ulice Zmaja od Bosne.

Projekat je najavljivan 2007. godine kao još jedan moderan poslovno - stambeni kompleks površine veće od 50.000 kvadratnih metara, sa podzemnim garažama. Planirano je bilo i da se na ovom lokalitetu izgradi i luksuzni biznis-hotel.

Ovaj projekat se trebao graditi na prostoru između ulice Zmaja od Bosne (glavna saobraćajnica kuda ide tramvajska pruga) sa sjeverne strane, zgrade Raiffeisen Banke (Unioninvest) sa istočne strane, zgrade prirodno-matematskog fakulteta sa zapadne strane i zgrade mašinskog fakulteta sa južne strane.

Kompanija Unioninvest – izgradnja objekata DD Sarajevo, zajedno sa investitorima iz Austrije, predvođenim koncernom PORR planirali su ovaj projekat. Vrijednost investicije bila je oko 60 miliona eura, i danas nije poznato šta se sa ovim projektom na kraju desilo, koji su razlozi nerealizacije.

Iste godine na Grbavici je najavljivana i planirana izgradnja dva petospratna poslovna-trgovačka objekta i multipleks kina sa 11 dvorana. Za troškove uređenja lokacije tada je bilo potrebno izdvojiti oko sedam miliona KM dok je sama izgradnja procjenjena između 68 i 72 miliona maraka. Izgradnja ovoga kompleksa trebala je trajati dvije godine, kako je navodio tadašnji investitor.

S obzirom da je riječ je o jednom od najatraktivnijih slobodnih prostora u urbanom dijelu glavnog grada Bosne i Hercegovine, a koji još uvijek čeka rješenje o prirodi iskorištavanja, općina je ponovo pokrenula rasprave.

Kompanija Wilson koja se nalazi u suvlasništvu tuzlanskog Binga, I kao većinski vlasnik zemljišta i nekretnina obuhvatu Urbanističkog projekta "Bosna auto - Grbavica II“ planirala je na ovoj lokaciji graditi novi poslovno-stambeni objekat od 22 sprata.

Za ovaj projekat građani su bili protiv, što su pokazali kroz javne rasprave.

Osim prostora na kojem se nalazio "Strojorad", Općina Novo Sarajevo planirala je prenamijeniti prostor nazvan "Milkos" u pofalićkoj ulici Humska. Namjera je da se napravi veliki stambeno- poslovni kompleks imena Green City, najavljivano je 2019.

Stambeni kompleks trebao bi imate 777 stanova u kojima može živjeti od 2.100 do 2.500 stanovnika. Maksimalno bi bilo 15 spratova čija je visina 50 metara.

Investitor je kao početak gradnje navodio 2020. godinu a do sada nije zabilježen početak radova.

2008. godine u prostorijama Općine Novo Sarajevo prezentiran je još idejni projekat izgradnje stambeno – poslovnih objekata planiranih u okviru Regulacionog plana "Pofalići – Ciglane". Možemo zaključiti da je ovo još jedna za investitore poželjna lokacija u gradu.

Projektovano stambeno naselje nalazi se na području Velešića (Stare Ciglane). Ukupna površina zemljišta na kojem pravo raspolaganja imala firma GP "PUT" iznosi 50.149 kvadratnih metara.

Idejnim projektom bila je predviđena izgradnja 500 stanova i nekoliko pratećih objekata. Investitor projekta bila je firma GP "PUT" d.d. Sarajevo, projektant je Kvadrat d.o.o. & Window Arch. Design, a njegova vrijednost se procjenjivala na oko 70 miliona eura.

Do realizacije ovog projekta nikada nije došlo.

Nekadašnji Premijer Kantona Sarajevo Samir Silajdžić 2008. najavio je izgradnju kabinske žičara koja bi polazila iz Pazarića i išla do vrha Bjelašnice, s tim što bi se podrazumijevalo, ako se nađe zainteresirani investitor, da se na vrhu Bjelašnice napravi restoran. Izgleda da zainteresiranih investiotora nije bilo, tako da ni ovaj projekat nije ugledao svjetlost dana.

Airport Centar Sarajevo je također jedan od nerealiziranih projekata. Otvorenje i izgradnja planirani su 2013. godine u blizini Aerodroma Sarajevo.  U svojoj ponudi, ovaj trgovački centar, na prostoru površine 35.000 kvadratnih metara i dva sprata, trebao je okupiti mnogobrojne svjetske brendove, proizvode i usluge.

Airport Centar Sarajevo - ASC predstavljao je zajedničku investiciju Innovation Park Development i Karimpol Grupe, koji godinama rade na izgradnji komercijalnih nekretnina u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Evropi, zajedno s Aerodromom Sarajevo.

Zbog “nedovoljno” sredstava projekat nikada nije zaživio.

Na lokaciji bivše kasarne "Nedžarići" gradit će se kompleks stambeno-poslovnih objekata, 2009. bio je jedan od medijskih naslova, i samo je na tome danas ostao.

Ova lokacija do sada je ostala netaknuta. 2020. godine na istom mjestu načelnici općina Novi Grad i Ilidža dogvorili su saradnju oko uređenja ovog dijela zajedničkog zemljišta.

Plan je bio da se na lokaciji izgradni zabavni park i uredi na sličan način kao što je to urađeno u bivšoj kasarnoj Safet Zajko.

Podsjetimo, radi se o 50.787 kvadratnih metara zemljišta sa pripadajućim objektima u nekadašnjoj kasarni koje je odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine dato na privremeno korištenje Općini Ilidža bez naknade.

Na lokaciji gdje se nalazi nekadašnji Dom penzionera u Nedžarićima u nekoliko navrata pojavljivali su se zainteresirani investitori sa svojim megalomanskim projektima. Zadnji od njih na ovom mjestu planirao je izgradnju luksuznog kompleksa poslovnih, komercijalnih i rezidencijalnih sadržaja na ukupnoj površini od oko 135.000 m2. Do realizacije ovog projekta nije došlo jer je kuproprodajni ugovor poništen krajem 2020. godine, jer kupac nije izvršio obaveze.

Bivši Dom penzionera u Sarajevu prošle godine prodat je za 20,1 miliona KM firmi Mont-ing iz Visokog, ali od ove firme još nemamo informaciju šta planirajuv graditi na ovoj lokaciji.

Prema najavama iz 2020. Sarajevo je trebalo dobiti neboder visine 181 metar, čime bi bio viši od trenutnog Avaz Twist Towera.

Riječ je o neboderu, R Tower, koji bi, pored poslovnog dijela zgrade, trebao sadržavati i hotel te privatne stanove. Investitor će biti kao i u slučaju Ski Towera kompanija Avaz Roto Press.

Na sjednici Općinskog vijeća Centar u januaru 2020. je usvojena odluka o izmjenama i dopunama te provođenju izmjena i dopuna urbanističkog projekta "Centrotrans" Alhos - I faza, čime su otvorena vrata gradnji koja je tada podrazumijevala Ski Tower. Ovo je zapravo već tada bila druga izmjena ideje izgleda nebodera pokraj ATT-a, prvo rješenje nosilo je naziv Queen Tower.

Podsjetimo, R Tower bi trebao imati prizemlje plus 40 spratova što znači da će, kad bude izgrađen, biti nova najviša zgrada u BiH i regionu. Maksimalna visina zgrade je 151,36 metara, a sa antenom to je 181,86. U ovom tornju bit će smješten i hotel.

Na području općine Novi Grad Sarajevo od 2016. najavljivana je gradnja Kongresnog centra Sarajeva u blizini zgrade Radio-televizije Bosne i Hercegovine.

U sklopu kompleksa planirana i je izgradnja hotela, šoping centra, garaže, poslovnih objekata i stambeni prostor.

Načelnik Semir Efendić 2020. je govorio kako se radi o do sada najvećem projektu ove općine, koji je od velikog značaja kako za Novi Grad, tako i za Kanton Sarajevo i BiH, a čija je vrijednost između 350 i 400 miliona KM, a cijeli kompleks bi, prema riječima načelnika, trebao imati više od 280.000 kvadratnih metara prostora, odnosno oko gotovo dvostruko više nego trenutno najveći tržni centar u Sarajevu SCC. 

Projekat još uvijek nije zaživio, a da li će ikada ostaje da vidimo. 

Ukoliko bi ovaj projekat realizirao, onda neće biti onako kako je to prvobitno zamišljeno, jer će Općina morati izvršiti izmjenu regulacionih planova i na ovoj lokaciji.

Razlog za ovo leži u činjenici da su u okviru Centra planirani objekti čija visina prelazi onu dozvoljenu Studijom koju je pripremilo Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša - Studija o urbanim ventilacionim koridorima i uticaju visokih zgrada u KS.. 

Ovu studiju usvojila je Vlada KS 2020., a Skupština KS naložila Ministarstvu prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS i Zavodu za planiranje razvoja KS da je provedu kroz regulacione planove.

Na Marijin dvoru u Sarajevu, iza UNITIC-ovih nebodera, 2020. najavljeno je da će se gradit poslovni objekat MGT Marija Green Tower. Projekat je najavljivan i kao treći Unitik neboder  a gradio bi se između sarajevskog hotela Holiday  i UNITIC-ovih nebodera s jedne i tržnog centra Alta s druge strane. Iza ovog projekta, kako su pisali mediji, stoji biznismen Tihomir Brajković, vlasnik kompanije Tibra.

Ovaj projekat je star nekoliko godinu i nema informacija da li je u međuvremenu doživio određene izmjene.

Prethodna lista projekata samo je jedan mali dio onoga što se u Kantonu Sarajevo planiralo graditi, ali do sada nije. Razlozi su uglavnom neriješeni imovinsko - pravni poslovi, nedostatak novaca, nerazumijevanja lokalnih vlasti, sumnjivih tokova novca i slično. Za pomenute projekte, iako do sada nisu realizirani, potrošena su značajna sredstva za izrade mnogobrojnih studija i urbanističkih rješenja, sada isti stoje u nekim prašnjavim ladicama i čekaju "bolja" vremena.

I.R.