EIB više neće finansirati projekte hidroenergije preko posrednika

02.08.2022. 15:08 / Izvor: Akta.ba
hidroelektrane

EIB je dala najmanje 27 kredita za hidroelektrane preko finansijskih posrednika u regiji od 2010. godine.

U posljednjih nekoliko godina Europska investicijska banka učestvovala je u sve više malih hidroenergetskih projekata u jugoistočnoj Europi, financiranih preko komercijalnih ili nacionalnih razvojnih banaka  - posrednika.

Neki od tih projekata su hidroelektrane na Mojanskoj rijeci u Crnoj Gori, Tresonečka i Brza Voda u Sjevernoj Makedoniji, Beli Kamen i Komalj u Srbiji, Ilovac u Hrvatskoj i Blagoevgradska Bistrica u Bugarskoj.

EIB je dala najmanje 27 kredita za hidroelektrane preko finansijskih posrednika u regiji od 2010. godine, iako tačan broj i mnoga imena elektrana ostaju nepoznati.

Posrednici su tajnoviti s razlogom

EIB ne zahtijeva od svojih bankarskih posrednika da objavljuju nazive projekata koje financiraju (osim ako su vrijedni iznad 50 miliona eura, što rijetko jesu), a objavljuje samo nazive projekata koji se finansiraju ako posrednik pristane.

Nije iznenađujuće što mnogi posrednici ne žele da reklamiraju svoje učešće u malim hidroenergetskim projektima zbog kojih je u posljednje dvije decenije smanjen nivo rijeka. Nijedan drugi infrastrukturni projekt nije privukao tako širok otpor javnosti širom jugoistočne Evrope, kao ovaj.

Investicije EIB-a su potrebne da bi se ispunili standardi EU, ali u slučaju projekata koji se finansiraju preko posrednika, obično je na posrednicima da to osiguraju. Ono što je postalo očigledno u posljednjih nekoliko godina jeste da komercijalne i nacionalne razvojne banke u jugoistočnoj Evropi nisu htjele to učiniti, niti su bile u stanju.

Većina gore navedenih hidroelektrana nalazi se u zaštićenim područjima, ali sve nisu bile ni podvrgnute procjeni uticaja na životnu sredinu i tamo gdje su bile, bile su užasnog kvaliteta.

"Kada smo izrazili zabrinutost kod EIB-a u vezi sa projektima, Banka nije bila voljna da preduzme korektivne mjere, navodeći da je posrednik odgovoran za pažnju i praćenje i da su vlasti odgovorne za sprovođenje zaštite životne sredine. Iako u teoriji to može biti tačno, u praksi se često ispostavi da ni posrednici ni vlasti ne rade svoj posao", piše CEE Bankwatch mreža.

Nova pravila isključenja

Ranije ove godine, EIB je objavila svoju novu ekološku i socijalnu politiku i standarde. Uprkos dugo očekivanom uključivanju specifičnih standarda za finansijske posrednike, nije se mnogo promijenilo za posredničke projekte.

Međutim, Banka je sada ipak ažurirala komplementarni dokument pod nazivom EIB podobnost, u kojem se nalazi lista isključenih sektora koji će se finansirati.

U njemu se, između ostalog, navodi da su krajnji korisnici iz sektora rudarstva, spaljivanja otpada i hidrenergije isključeni iz posredničkih kredita.

To znači da bankarski posrednici više ne mogu finansirati hidroenergetske projekte, a da EIB direktno ne izvrši detaljne provjere projekta.

Slična pravila koja su u EBRD-u stupila na snagu početkom 2020. godine pokazala su da u stvarnosti posrednici uglavnom neće htjeti prolaziti kroz dodatnu muku dubinske analize i umjesto toga će se držati projekata nižeg rizika. 

Ovo je odlična vijest za rijeke u jugoistočnoj Evropi i drugdje, piše CEE Bankwatch.

Postojeći projekti i dalje zahtijevaju pažnju

Činjenica da je EIB prepoznala problem i zaustavila tok finansiranja hidroelektrana preko posrednika je dobrodošla. 

Ali projekti koji su već izgrađeni i dalje trebaju pažnju Banke kako bi ublažili svoje najgore uticaje. 

EIB ne može jednostavno odustati od činjenice da je njen novac bio ključan u realizaciji ovih projekata i da mora odigrati svoju ulogu barem u osiguravanju adekvatnog nivoa vode u riječnim koritima.

Kampanja Save the Blue Heart of Europe ima za cilj da zaštiti najvrednije rijeke na Balkanu od izgradnje hidroelektrana. Kampanju koordiniraju nevladine organizacije Riverwatch i EuroNatur, a vodi se zajedno sa partnerskim organizacijama sa Balkana.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Investicije