Janjići: Ekološke dozvole istekle, investitori otišli – gradnja i dalje planirana

Već više od deset godina vodi se polemika o gradnji hidroelektrana na rijeci Bosni, a među njima je i Hidroelektrana "Janjići". Dok pojedini u ovom projektu vide javni interes, drugi ga ocjenjuju kao nepotreban – s ekološkog, ali i ekonomskog aspekta. Tokom godina, okolinske dozvole su istekle, investitori se povukli, ali planovi o gradnji nisu u potpunosti napušteni.

Pitanje koje se nameće jeste – ima li ovaj projekat ekonomsku opravdanost?

"Samo na području grada Zenice planirano je sedam hidroelektrana. Dakle, nije riječ samo o Janjićima, tu su i Vranduk, Kovanica, pa čak i ova lokacija gdje se sada nalazimo, udaljena svega 200 do 300 metara", kazao je Safet Kubat iz organizacije "Rijeke BiH – Budi promjena".

Lokacija Janjićkih slapova, smještena nekoliko kilometara uzvodno od Zenice, već dugo je predmet različitih prijepora. Vlada Federacije BiH je Elektroprivredi BiH svojedobno dodijelila tridesetogodišnju koncesiju za korištenje hidropotencijala rijeke Bosne, dok je resorno ministarstvo, nakon provedene studije utjecaja na okoliš, izdalo okolinsku dozvolu koja je u međuvremenu istekla. Kada je investitor podnio novi zahtjev, Ministarstvo je zaključilo da nije potrebno ponovo izdavati dozvolu niti provoditi novu studiju, pozivajući se na postojeće zakonske odredbe. Ovakvu odluku oborio je Kantonalni sud u Sarajevu, odlučujući po tužbi "Arhus centra".

Uprkos tome što su potencijalni kreditori napustili projekat, Elektroprivreda BiH ne odustaje, barem ako je suditi prema njihovim zvaničnim odgovorima, izvještava BHRT.

"Ova hidroelektrana je preskupa s obzirom na planirani kapacitet i snagu. U poređenju s drugim projektima, jednostavno se ne isplati. Elektroprivreda bi trebala razmotriti da li vrijedi ulagati tolika sredstva u nešto što nema perspektivu", smatra Samir Lemeš iz Eko Foruma Zenica.

Priče o gradnji hidroelektrane na Bosni počele su još prije deceniju, a lokalno stanovništvo iz okolnih područja od tada vodi neprekidnu borbu protiv projekta.

"Od Sarajeva do ovde, pa i iz srednje Bosne, rijeka bi sve nanijela – mulj, gume, drveće, nema čega ne bi bilo. Mještani Janjića bi morali iseliti, to je neizbježno. Garantujem vam, bez obzira šta oni govore – idealno, ovako, onako", rekao je Miralem Kaknjo, predsjednik MZ "Janjići".

Važno je napomenuti da Kantonalni sud, u svojim presudama, nije utvrdio kršenje važećeg Zakona o zaštiti okoliša FBiH niti da su zaključci nadležnih organa o činjeničnom stanju bili pogrešni. Projekti HE „Janjići“ i „Vranduk“ već su planirani strateškim dokumentima Federacije BiH, kao i Poslovnim planom JP Elektroprivreda BiH za period od 2025. do 2027. godine, u kojem su predviđena i finansijska sredstva za njihovu realizaciju.

"Postoji mogućnost da se postupak obustavi, ali jedino ako Ministarstvo provede proceduru na ispravan način. Međutim, dokle god se iz Prostornog plana ZDK ne uklone potencijalne lokacije za izgradnju 77 hidroelektrana, ovakvi procesi će se nastavljati unedogled", upozorava Lemeš.

Sličan pravni epilog zabilježen je i u slučaju Hidroelektrane "Vranduk", koja je često spominjana kao neuspješan projekt. Ekološki aktivisti pozivaju na oprez zbog mogućih sličnih ishoda.

"Graditi hidroelektrane na način koji donosi samo privremeni efekat je suludo. Neka se samo sjete HE Vranduk i vide kako je završilo", poručuje Safet Kubat.

"Imaju niz miliona vrijednih projekata i investicija koji nikada nisu realizovani. Primjer su rudnici u Širokom Čelu, sadnja vrba na jalovištima, spaljivanje otpada i biomase – sve to je propalo jer jednostavno nije održivo", dodaje Lemeš.

Bez obzira na sve prepreke i okolnosti, stanovnici Janjića i okolnih mjesnih zajednica ostaju čvrsti u svom stavu – hidroelektrani u svom komšiluku odlučno kažu "ne".

"Nismo samo mi – uključene su još tri mjesne zajednice. Nas nije malo, i ići ćemo do kraja. Posljednja instanca nam je Strazbur", zaključuje Kaknjo.