Zračna luka Mostar dosegnula je vrhunac svog kapaciteta, što zahtijeva žurne investicije od nekih dva milijuna eura 200.000 putnika godišnje, navodi se, između ostalog, u studiji koju je izradilo Izaslanstvo Europske unije u BiH.
Studija predviđa rast broja putnika u zračnoj luci pola milijuna putnika, a predviđanja su utemeljenja na prirodnoj potražnji glavnih tržišta za aerodrom - hodočasnika i dijaspore. Ta predviđanja se mogu ostvariti samo ukoliko zračna luka bude u mogućnosti privući fondove za investiranje u odgovarajuću infrastrukturu i sposobnost da zadrži tu potražnju.
U studiji se naglašava kako su talijanske kompanije glavni prometnici na mostarskom aerodromu, ali i da bi s oko 33,5 milijuna eura u 2015. aerodrom mogao privući čarter letove izvan Italije.
Investicije moraju biti planirane za strukturu prometa aerodroma u Mostaru, koja primi 30 posto mogućeg prometa u 15 posto ključnih dana i 52 posto tijekom svojih najprometnijih dana, stavljajući veliki pritisak na operacije što zahtjeva izuzetno fleksibilnu organizaciju i radnu snagu.
Sadašnji promet je koncentriran na razdoblje travanj-listopad: sedam mjeseci predstavlja 84 posto ukupnog broja putnika. Vrhunac je u kolovozu i rujnu, a onda slijede lipanj i travanj. Ova shema, ističe se u studiji, je izravno povezana s posjetima Međugorju. A upravo je Međugorje u ovoj studiji navedeno kao ključni pokretač razvoja mostarske zračne luke.
Dr.Spiros Travlos iz grčke konzultantske tvrtke Planet S.A. navodi kako je za poslovanje aerodroma potreban veliki privatni kapital i znatne investicije kako bi se mogao opslužiti porast prometa. Prema njegovom mišljenju, u bliskoj budućnosti, očekuje se izlazak na tržište privatizacijskih projekata za glavne aerodroma u Europi.
Zračna luka Mostar 1984. godine je proglašena alternativnim aerodromom za Međunarodni aerodrom u Sarajevu tijekom Zimskih olimpijskih igara, te je tako dobila status međunarodnog aerodroma. To se pozitivno odrazilo u rastućem interesu domaćih i međunarodnih prijevoznika za Međunarodni aerodrom Mostar zbog činjenice da je Međugorje smješteno samo 20 kilometara od Mostara.
Prije rata, mostarski aerodrom je rekordni broj od 86.000 putnika godišnje dostigao 1990. godine. U studenom 1991. na mostarsku zračnu luku sletio je posljednji civilni zrakoplov. Za zračni promet aerodrom je ponovo otvoren za u srpnju 1998. godine.
Mostarska zračna luka danas je u vlasništvu 88 postotnom vlasništvu Grada Mostara i 12 posto zagrebačkog aerodroma, mala komercijalna uslužna kompanija s jednim sustavom uzletno/sletne/ vozne staze te da sadašnji godišnji putnički promet bilježi broj od 80.000-90.000 putnika.
Mostarski aerodrom je opremljen modernim ATC uređajima (kontrola zračnog prometa) i zapovjedno-komunikacijskim uređajima. Fizička lokacija tornja je, navodi se u studiji, idealna, a aerodrom može opslužiti i opremljen je da opsluži sve zrakoplove do "C" kategorije (uključujući i C).
U studiji se ističe kako Grad Mostar ima limitirane resurse koje može ponuditi aerodromu te da Grad ''jasno prepoznaje veliku cijenu opreme potrebne za zračnu luku, obuku osoblja, kao i dodatnog osoblja koje je potrebno za osiguranje kontinuiranog i sigurnog rada zračne luke''.
Naglašeno je kako je Grad Mostar jako zainteresiran za pronalaženje strateških partnera koji bi pomogli u ovim naporima, ali i da su rasprave o mogućim shemama za aerodrom su u tijeku ali se još nije donijela odluka o preciznom pravcu u budućnosti.
U Analizi nedostataka i Planu investiranja Studije Europske unije o mostarskoj zračnoj luci predviđen je razvoj za sljedećih 30 godina, 2013.-2043., kao i za razdoblja od 5 godina, od danas do 2043.
Tako se predviđa kako bi, ulaganjima i modernizacijom, 2015. godine zračna luka prešla brojku od 100.000 putnika godišnje, dok bi ta brojka iznosila 150 tisuća 2022. i 250 tisuća 2031. godine. Za još sto tisuća putnika promet bi se povećao 2037., a daleke 2043. Kroz mostarsku zračnu luku prošlo bi pola milijuna putnika.
U studiji EU se ističe kako se za ostvarenje ovog plana mora poticati ekonomski razvoj, poboljšavati konkurentnost i povećati prihode od turizma putem većeg privlačenje posjetilaca u područja Međugorja, Mostara, Stoca, Čapljine i Neuma i sve kroz otvaranje zračnog prometa mostarskog aerodroma.
Studija upozorava kako uslijed visokih temperatura u ljetnom razdoblju, i čestih operacija polijetanja uz stražnji vjetar, postoje ograničenja u pogledu korisne nosivosti zrakoplova.
''Unutar sljedećih 30 godina, predlaže se da se poletno/sletna staza produži za oko 250 do 300 metara u pravcu sjevera, tako da se ima na raspolaganju produžena uzletna staza'', navodi se i predlaže i proširenje ovih voznih staza do ukupne širine od 18 m, tako da može opslužiti zrakoplov kodne oznake C i povremeno zrakoplov kodne oznake D.
Navodi se kako se raspoloživi objekti sada općenito mali ali i da nema dodatnog prostora za širenje. S povećanjem prometa, objekti za operativno osoblje se moraju adekvatno proširiti, treba izgraditi normalne objekte za letove u dolasku nakon čega će biti potrebna nova zgrada terminala kao proširenje postojećeg objekta.
Europska unija predlaže da razvoj ide u dvije faze. U prvoj fazi, proširenju koje treba raditi odmah, trebalo bi proširiti objekte za najprometniji sat protoka putnika od oko 560 putnika, a u drugoj fazi omogućiti protok od oko 800 putnika.
U prvoj fazi predviđa se proširenje ramena vozne staze B i C, jednostavna pristupna svijetla za uzletnu/sletnu stazu 16 te pokrivanje asfaltom platforme II, dobivanje dodatna četiri stajališta za Code C „push back“ itd. No, zbog velike investicije od oko tri milijuna eura, kao i unapređenja ograničenja u vezi s polijetanjem za samo dva do pet posto ukupnih operacija zrakoplova, predlaže se da se proširenje prolongira do oko 2030.
Studija naglašava kako je potrebna kontinuirana obuka u svakom odjelu te da dobre politike i procedure koje definiraju operaciju moraju biti razvijene kako bi odjeli i osoblje razumjeli njihove različite uloge unutar zračne luke, na jedan formaliziran način.
Prema studiji, očekuje se da se u aerodrom investira oko 34 milijuna eura u 2015., odnosno ukupno 52 milijuna eura između 2015. i 2025. godine te kumulativan iznos od oko 101 milijun eura između 2013. i 2042.
''Aerodrom će zadobiti veliki udarac kad je u pitanju njegov potencijal za razvoj ako ubrzo ne bude u mogućnosti privući vanjska financijska sredstva za financiranje proširenja infrastrukturnih kapaciteta. Morat će odložiti investicije potrebne za povećanje kapaciteta ili privući čarter promet izvan Italije'', navodi se u studiji Izaslsnastva EU i grčkog Planeta S.A.
Ističe se kako projekt Međunarodnog aerodroma Mostar treba biti, s jedne strane, čvrsto u skladu s regionalnim razvojem a, na drugoj strani, treba djelovati kao katalizator za budući prosperitet regije jer međunarodno iskustvo ukazuje na stvaranje 7.500 radnih mjesta po prometu od milijun putnika, ne uzimajući u obzir utjecaj ovog katalizatora na turizam.
Kao glavni nedostatak aerodroma istaknuto je to što je u ovoj fazi previše ovisan od jednog izvora, odnosno Grada Mostara te da na njegovu privlačnost negativno utječe ekstremna određenost vremenom i nedostatak redovne prometne usluge.
Ipak, značajna kulturna i prirodna blaga mogu djelovati kao dodatni izvor za promet u regiji, ukoliko se ona adekvatno iskoriste.
''Kratkoročno ili srednjoročno mostarski aerodrom ima konkurentnu prednost u pogledu cijene i nedostatka odgovarajućih pristupnih putova za druge aerodrome, ali dugoročno ova prednost je upitna. Stoga, vrijeme je jako važno kad je u pitanju iniciranje i implementiranje projekta za privlačenje odgovarajućeg investitora'', istaknuo je Travlos
Nakon što je ispitao ekonomsku, pravnu i političku sredinu BiH i analizirao poslovnu i financijsku dinamiku projekta, Konzultantski tim predlaže usvajanje tipa koncesije u ovom procesu.
''Korisnik, Grad Mostar, treba preuzeti vodeću ulogu u pogledu informiranja zajednice i sudionika u procesu o opsegu i razvojnim učincima ovog projekta. Grad Mostar, u suradnji s Vladom HN županije, treba poduzeti razvojne inicijative u cilju prikazivanja aerodroma kao privlačne prilike za ulaganje i, prvenstveno, prikazivanja šireg područja grada kao privlačne destinacije za turiste s različitim interesima'', preporuča se u studiji, koja mostarskoj Zračnoj luci predviđa prosperitet, ali i naglašava kako joj bez ulaganja, privatno-javnog partnerstva ili koncesije, prijeti stagnacija i propast.
