Banke imaju potencijala za povećanje kreditne aktivnosti

Predsjednik Udruženja banaka BiH, Radovan Bajić, kazao je u intervjuu za Dnevni list kako su banke u našoj zemlji ostvarile pozitivan rezultat tijekom 2012. Kreditna je aktivnost, i pored relativno niske razine kreditnih aktivnosti banaka, razine depozita, posebno fizičkih osoba, bila porastu. Smatra da je u sljedećem periodu potrebno povećati kreditne aktivnosti, za što ovdašnje banke imaju potencijala.

Kriza je u 2012. godini zahvatila sve ekonomije svijeta, pa tako i našu zemlju. Kako su banke u BiH poslovale u prošloj godini i prkosile krizi? Kakve su rezultate ostvarile?

- U 2012. godini banke u Bosni i Hercegovini su ostvarile veću stopu povrata na aktivu i kapital, u odnosu na ranije godine. Pozitivan rezultat, koji je ujedno i garancija sigurnosti depozita (fizičkih i pravnih osoba) ostvaren je zahvaljujući rezervama koje su banke akumulirale godinama, povećanoj opreznosti prilikom odobravanja plasmana, kao i velikim uštedama na području operativnih troškova. Također, banke su ostvarile zadovoljavajuću stopu adekvatnosti kapitala. U uvjetima u kojima se kreditni rizici povećavaju, dovoljan kapital neophodan je uvjet sigurnog poslovanja banaka. Također, banke su ostvarile zadovoljavajuću stopu likvidnosti, iako je u posljednje vrijeme evidentan trend postepenog smanjenja učešća likvidnih sredstava u ukupnim sredstvima banaka. Kreditne aktivnosti banaka ograničene su odsustvom kvalitetnih projekata i pojačanim mjerenjima kreditnih rizika. Međutim, i pored relativno niske razine kreditnih aktivnosti banaka, razine depozita, posebno fizičkih osoba, one su porastu. Prema navedenom, poslovanje banaka u Bosni i Hercegovini u 2012. godini može se ocijeniti pozitivnim. 

Ekonomska kriza, kao što ste i sami konstatirali, nije samo zahvatila svjetsku ekonomiju, već i ekonomiju BiH, a samim tim nije mimoišla ni bankarski sektor u BiH, a ogleda se u rastućoj nesolventnosti pravnih i fizičkih osoba. Zabrinjavajući pokazatelj u bankarskom sektoru BiH, kao i u zemljama u okruženju, je rast nekvalitetne aktive u odnosu na ukupnu aktivu. Relativni pokazatelji poslovanja kao što su adekvatnost kapitala, odnos troškova i prihoda, razina loših plasmana u ukupnim plasmanima i stopa povrata na kapital pokazuju da se bankarski sektor u BiH ne nalazi u lošijoj poziciji od bankarskih sektora mnogih razvijenijih zemalja.

Koje su bile najveće prepreke poslovanju bh. banaka?

- Za poslovanje svakog gospodarskog subjekta, pa tako i banaka osnovnu prepreku predstavlja pravna nesigurnost i razina ukupne ekonomske aktivnosti u zemlji. Upravo zbog navedenog, očekujemo da se poslovni ambijent unaprijedi kroz stabilizaciju političkih prilika u zemlji i poboljšanje pravne regulative, koja logično treba biti usuglašena sa europskim zakonodavstvom.

Kako će se kriza odraziti na ekonomiju i banke u ovoj godini? Što predlažete, koja su rješenja?

Bankarski sektor BiH je dovoljno kapitaliziran i sposoban da može financirati potrebe komitenata, na mnogo višoj razini od sadašnjeg. I pored ekonomske krize kreditne i ostale aktivnosti banaka nisu opale, već bilježe rast svih ovih godina. Kako prognoze za sljedeći period nisu optimistične, nije logično ni očekivati u kraćem vremenskom periodu zadovoljavajuću stopu rasta BDP-a, povećanje broja zaposlenih i smanjenje deficita, pa tako ni značajno povećanje kreditnih aktivnosti banaka i brzo smanjenje razina loših plasmana. U stabilnim političkim uvjetima i jasnom pravno-reguliranom ambijentu povećat će se ukupna ekonomska aktivnost zemlje. Za banke će se poboljšati uvjeti za unapređenje poslovanja, a posebno u domenu povećavanja kreditne izloženosti, za koju su drugi gospodarski subjekti i građani najviše zainteresirani. U sljedećem periodu potrebno je povećati kreditne aktivnosti, za što banke imaju potencijala, kada se prethodno navedeni trendovi počnu mijenjati. Pošto su to zajedničke želje vlasti, privrednika i građana, vjerujemo da će se prekretnica događati u ovoj godini. Također, očekujemo da i zakonska rješenja idu u korist povjerilaca, odnosno da izmjene i donošenja novih zakona budu u funkciji zaštite povjerilaca, kako bi se opća sigurnost angažiranja kapitala povećala. Udruženje banaka BiH će nastaviti aktivno sudjelovati u predlaganju donošenja novih zakonskih rješenja i pokretanju inicijativa za izmjenu postojećih.

Što je sa kamatnim stopama, hoće li rasti ili padati u 2013.?

Zabilježen je pad aktivnih kamatnih stopa (na kredite) i istovremeni rast pasivnih kamatnih stopa (na depozite). Razlog su izražena konkurencija i relativno malen obujam slobodnih novčanih sredstava, za koji se banke u BiH “bore”. Rast kamatnih stopa na kredite ne bi mogao osloboditi banke svih kreditnih rizika i istovremeno osigurati dobit. Smatramo da su to kratkotrajni efekti. U uvjetima u kojima na europskom tržištu novca dolazi do pada kamatnih stopa, trend rasta u BiH sigurno ne bi doprinio poboljšanju poslovnog ambijenta u sljedećem periodu. Banke moraju ozbiljno pristupiti politici određivanja kamatnih stopa i pronaći tržišni optimum između pasivnih i aktivnih kamatnih stopa. Pojedine banke u BiH pribjegavaju kratkoročnim aktivnostima ka prikupljanju depozita u cilju rješavanja problema likvidnosti. Orijentacija ka plaćanju visokih kamatnih stopa na depozite i kredite, uz neadekvatne procjene kreditnih rizika, dugoročno je neodrživa i može da dovede banku, ali i tržište uopće, u značajne probleme. U BiH bi se trend netržišnog ponašanja pojedinih banaka, mogao urediti zahtjevom regulatora za dodatnim kapitalom, po uzoru na zemlje iz okruženja.

U BiH se bilježi visok udio nekvalitetnih kredita. Tko to može regulirati i kako riješiti taj problem?

Na žalost, u BiH se još uvijek bilježi rast nekvalitetnih kredita. Udio nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima vrlo je visoko i iznosi oko 12,5 posto, a zabrinjavajućim se smatra udio veći od 7 posto. Ukoliko komitent zapadne u teškoće, banke pregovaraju sa komitentom o reprogramu kreditnih zaduženja, pod uvjetom da je u sljedećem vremenu izvjestan povrat kredita. I Upravni odbor Agencije za bankarstvo donio je Odluku o privremenim mjerama za reprogram kreditnih obaveza fizičkih i pravnih osoba u bankama, koju je produžio do 31. prosinca 2012. godine. Nisam siguran da se administrativnim mjerama odnosno Odlukom koja ima kratkoročno djelovanje može postići dugoročan pozitivan efekt. Bez obzira na Odluku, realno stanje je onakvo kako jeste, zbog čega je odluke o produženju rokova i reprogramima kreditnih zaduženja bolje prepustiti samim bankama. One su to radile i do sada, a radiće i u budućnosti.

Kakva su Vam očekivanja za ovu godinu glede povlačenja banaka s našeg tržišta?

- U pojedinim bankama koje posluju u BiH dogodile su se promjene vlasničke strukture.

Hoće li to bitnije uticati na neke nove trendove u poslovanju banaka, u pravilima ili normama poslovanja?

Za tržište BiH ništa loše, na tržištu se jača konkurencija i za očekivati je povoljnije uvjete za korisnike financijskih usluga. Za bankarski sistem i samu banku je dobro sve dok postoji mogućnost promjene vlasnika. To znači da postoje investitori koji ocjenjuju da se na tržištu BiH može regularno poslovati. Posebno je dobro kada novi vlasnici banke uspješno posluju u matičnim zemljama, iz kojih dolaze. Primjećujemo dolazak novih banaka na tržište BiH. Najava prodaje nekih banaka, nije najava povlačenja, nego samo promjene vlasničke strukture banke.