BiH postaje društvo bogatih i siromašnih, nigdje sredine

Povodom svjetskog dana štednje imamo se čime pohvaliti. Građani BiH uštedili su više od 15 milijardi KM. Govorimo o jednom dijelu društva. Onaj drugi, zadužio se više od 11 milijardi.

Ko dobro zaradi, može i uštediti, kažu građani, koji se uz svakodnevne troškove, ipak trude ostaviti koju marku sa strane. Za crne dane, koji su pojedinima već stigli.

“Jok, ja nemam od čega uštediti.”

“Ne mogu penzioneri uštediti, oni štede da bi mogli preživjeti. Ali mogu oni moćnici, oni imaju, oni štede, oni imaju onolike milijarde u bankama.”

Tako je nekada štedila i Amila Omersoftić. Ne u slamarici ili ispod jastuka, nego banci. Bivša država, kaže, garantovala je deviznu štednju, koja je nestala zajedno sa Jugoslavijom. Bosna i Hercegovina, dodaje, ne daje ni garanciju.

”Imamo kao sve zemlje u Evropi, agencije za osiguranje depozita, međutim te garancije su na relativno male depozite, to je kao narodna banka dođe li do neke havarije, koliko para toliko i muzike. Globalno gledajući, veliki je rizik, veliki su problemi u cijelom svijetu”, kaže Amila Omersoftić.

Čini se da ipak nema velikih finansijskih problema u našoj državi, imajući u vidu podatke Centralne banke- ukupni depoziti stanovništva iznose 15,57 milijardi KM i veći su za skoro 10% u odnosu na prošlogodišnji septembar.

Od ukupnih depozita kod komercijalnih banaka, depoziti stanovništva imaju daleko najveće učešće, 51%, pa stoga predstavljaju važnu osnovu finansiranja i funkcionisanja banaka. Depoziti stanovništva od februara 2023.godine bilježe konstantan porast, što je nakon turbulentnog perioda od marta 2022.godine do januara 2023.godine, pouzdan znak povjerenja u bankarski sektor BiH.

Sa pomenutim, saglasan je i Admil Nukić, iz federalne agencije za bankarstvo.

”Od tih 15,5 milijardi, 11,3 milijarde se odnosi na FBiH. Rast ukupnih depozita stanovništva u prvoj polovini godine je bio negdje oko 6% u odnosu na kraj 2022.godine, što je zaista važan podatak u kontekstu povjerenja građana u bankarski sistem. Novac unutar finansijskog sistema ima pravu realnu vrijednost i svoju sigurnost. BiH, kao i druge države ima mrežu institucija koje brinu o sigurnosti finansijskog sistema”, kaže Admil Nukić, .

Nešto drugačije gledište imaju drugi ekonomisti.

”Svakako da u BiH postoji novac i mislim da još uvijek veliki dio tog novca nije u bankama, već se štedi u ‘slamaricama’ ili na nekim drugim mjestima. Mislim da je povećanje štednje u bankama, odraz blagog povećanja kamatnih stopa na štednju barem nekih banaka, koje su svojim akcijskim ponudama privukli one koji su novac ranije povukli iz banaka da ga vrate ili neke druge da počnu štediti”, kaže Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dok jedan dio povećava štednju, drugi povećava zaduženje. Pokazuju to i podaci o kreditnoj zaduženosti građana BiH koja je porasla za oko 700 miliona KM. Pa tako iznos plasiranih kredita krajem avgusta bio je 11, 5 milijardi maraka. A riječ je uglavnom o nenamjenskim potrošačkim kreditima.