Može li i BiH ograničiti bankarske naknade i kamate?

Vlada Crne Gore bi uskoro trebalo da utvrdi prijedlog zakona kojim bi, između ostalog, naknade za obradu i prijevremenu otplatu stambenih i drugih kredita bile ukinute, te bi trebalo da bude uvedena i najviša dozvoljena efektivna kamatna stopa na potrošačke kredite.

Kako su naveli iz Centralne banke Crne Gore, u potrošačke kredite računaju se stambeni krediti, gotovinski nenamjenski krediti, gotovinski krediti za penzionere, hipotekarni krediti, krediti za rekonstrukciju i adaptaciju, krediti za refinansiranje, krediti za kupovinu motornog vozila i krediti za obrazovanje.

Takođe, planira se i da prije pokretanja izvršnog postupka kreditori moraju pokušati da postignu dogovor s potrošačima o naplati obaveza, što uključuje obavezu da kreditor predloži mjere za olakšanje otplate ugovora u takvim okolnostima.

"Evropska komisija je u julu 2024. godine dala pozitivno mišljenje na Prijedlog zakona o potrošačkim kreditima u cijelosti, čime je i inicijativa Centralne banke prema Ministarstvu ekonomskog razvoja, kao predlagaču zakona, potvrđena kao dobra evropska praksa", naveli su iz CBCG.

Ovim zakonom je predviđeno da kod stambenih kredita nakon zaključenja ugovora o kreditu kreditor ne može jednostrano uvoditi nove naknade, niti može povećati naknade koje su postojale u trenutku zaključenja ugovora o kreditu.

Centralna banka Crne Gore je predložila da najviša efektivna kamatna stopa na potrošačke kredite ne smije biti veća od prosječne ponderisane efektivne kamatne stope svih potrošačkih kredita, uvećane za 100 odsto.

Pitali smo ekonomistu da li bi ovo bilo dobro rješenje i za Bosnu i Hercegovinu, te potrošače koliko bi ovako nešto bilo značajno za sve koji podižu kredite.

Ekonomista Admir Čavalić smatra da postoje određeni problemi što se tiče naknada, ne samo obrade kredita, nego inače bankarskih usluga.

"Ovdje mislim na obične provizije, bilo kakve druge naknade, i druge transakcijske troškove. Dobro bi bilo da se stane ukraj navedenom. Zašto se to dešava? Vjerovatno postoji neki međusobni dogovor banaka, a ne činjenica da su toliko porasli troškovi u tom sektoru da se to mora raditi. Što se tiče prijedloga u Crnoj Gori, mislim da bi se nešto slično moglo raditi u BiH, ali vjerovatno posebno u dva entiteta, odnosno dvije Agencije za bankarstvo koje bi možda propisale određeni plafon vrijednosti koji se ne bi smio preći", rekao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, ovo bi trebalo da bude riješeno, pogotovo u slučajevima osnovnih računa koje ima svako ko je u radnom odnosu.

"Plata treba da ide preko računa. Apsurdno je da postoje neki izuzetni troškovi na nešto što svako mora imati. Centralna banka BiH može pokrenuti ovo pitanje, ali kada je riječ o finansijama i bankarstvu tu se uglavnom pitaju entitetske Agencije za bankarstvo", naveo je Čavalić.

Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača srednje Bosne iz Travnika, istakao je da u BiH kredite imaju vjerovatno svi građani koji su kreditno sposobni.

"Bez obzira na to koliko se raspitivali kod banaka i tražili jeftinije kredite, nemoguće je tako nešto naći. Izuzetno pozitivna stvar za potrošače bi bilo da se ograniči ili ukine uzimanje određenih naknada i to bi u znatnoj mjeri olakšalo građanima. Takođe, mislim da banke to ne bi puno osjetile jer se sve iz godine u godinu hvale rekordnim prihodima. Dobro rješenje bi bilo da državna regulativa ovo pitanje uredi. Da li bi to bio primjer Crne Gore ili neke druge zemlje - nije bitno, samo da je uspješan primjer. Više nije stvar regulative, već borbe za građane jer smo svjesni da se svaki mjesec iz BiH isele desetine hiljada građana", naglasio je Arnautović.