ECB četvrti put ove godine smanjila kamatne stope, banke u BiH nijednom

Evropska centralna banka (ECB) je prije nekoliko dana smanjila ključnu kamatnu stopu za depozite četvrti put ove godine, dok banke u Bosni i Hercegovini to nisu uradile nijednom, pišu Nezavisne.

Tako je ECB prethodne sedmice smanjila kamatnu stopu na depozite za 25 baznih poena na tri odsto.

Kako su naveli, druge dvije kamatne stope ECB-a takođe su smanjene, te su nove kamatne stope postavljene na 3,15 odsto za glavne operacije refinansiranja (za banke koje posuđuju sredstva od ECB-a na sedmičnom nivou) i 3,4% za marginalnu kreditnu liniju (noćni kredit za banke protiv šireg kolaterala).

Kristin Lagard, predsjednica Evropske centralne banke, u ponedjeljak je rekla da će ECB dodatno smanjiti kamatne stope ako inflacija nastavi da se smanjuje prema ciljanom nivou od dva odsto, jer više nije potrebno ograničavati privredni rast.

"Zadržavanje stope na 'dovoljno restriktivnom' nivou više nije opravdano s obzirom na slab rast i umjerene cjenovne pritiske, što upućuje na to da je sljedeći cilj neutralni nivo koji neće niti ograničavati, niti podsticati privredu", navela je Lagardova.

Ključni razlog zašto bi se mjere mogle tako brzo ublažiti jeste to što visoka inflacija iščezava, budući da cjenovni pritisak na uslužni sektor, najveću stavku na potrošačkoj strani, dolazi pod kontrolu.

Rast plata takođe pokazuje pozitivnije prognoze s ECB pretpostavkama troprocentnog rasta sljedeće godine, čime bi plate bile usklađene sa ciljem Evropske centralne banke.

Lagardova je dodala da postoje čak i neki negativni rizici za inflaciju, budući da geopolitički nemiri zamagljuju prognoze, a novi šokovi mogu naštetiti već slabom rastu.

"Ako se SAD, naše najveće izvozno tržište, okrene protekcionizmu, rast u evrozoni će to vjerovatno osjetiti", rekla je ona.

S druge strane, banke u BiH ove godine nijednom nisu smanjile kamatne stope, iako kod nas one nisu ni rasle toliko koliko su u Evropskoj uniji.

Ipak, banke u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu ostvaruju sve veću dobit.

Za devet mjeseci ove godine su imale neto dobit od skoro 700 miliona KM.

Takođe, prema istraživanju Evropske investicione banke, sve kćerke poslovnice u BiH su imale veću ili istu dobit od matičnih preduzeća, što dokazuje koliko su one profitirale.

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, kaže za "Nezavisne novine" da banke na našem tržištu nisu prinuđene da smanjuju kamatne stope.

"Priča o nacionalnim obveznicama koje su planirane za narednu godinu u Republici Srpskoj ima smisla, i to kako bi se napravila konkurencija bankama. Trenutno imamo jednu vrstu oligopola. Banke već godinama imaju velike viškove: praktično koliko imaju obaveznih rezervi kod Centralne banke BiH, toliko imaju i viška iznad obaveznih rezervi. Govorimo o milijardama KM. Ipak, ne osjeti se da snižavaju kamatne stope kako bi plasirale taj višak sredstava. Oni ostvaruju takve rezultate da to ne moraju da rade. Imaju dovoljno likvidnih sredstava koja mogu da plasiraju, da ne moraju klijentima povećati kamatne stope na depozite, a smanjivati kamate na kredite. Niko kome dobro ide ne trudi se da nešto promijeni. Bankama već godinama ide dobro, dobit se mjeri stotinama miliona KM svake godine, te one nemaju motivaciju da smanjuju kamate", naglasio je Đogo.

Prema njegovim riječima, agencije za bankarstvo RS i FBiH su pokušale nešto da urade kako bi se situacija promijenila.

"Čini se, ipak, da se više stalo na prijetnjama nego što se nešto konkretno uradilo, što ne znači da narednih godina one neće biti aktivnije. Agencije za bankarstvo imaju mandat da regulišu stanje. Vidjeli smo situaciju kada je došlo do naglog skoka kamatnih stopa, obje agencije su koordinisano "plafonirale" rast kamatnih stopa tada, čini mi se da nije moglo preći tri odsto. Situacija je sada slična kao kod pada cijena naftnih derivata, a naši distributeri mjesecima poslije drže više cijene. Sada se tako nešto radi i u bankarstvu. Kao što su inspektori kontrolisali tada marže na naftu, tako i sada inspektori agencija za bankarstvo mogu provjeravati da li se banke svih pravila pridržavaju", zaključio je Đogo.