Raste kreditna zaduženost: Hoće li padati kamatne stope na kredite u FBiH?

Iako je Europska središnja banka (ESB) od juna prošle godine pet puta smanjila ključne kamatne stope, učinak tih mjera na pad kamata na kredite u bankama koje posluju u Bosni i Hercegovini nije značajnije zabilježen. Istovremeno, kreditno zaduživanje građana u Federaciji BiH nastavilo je rasti, dosegnuvši povećanje od 10 posto.

Snižavanjem kamatnih stopa ESB je nastojao omogućiti povoljnije uvjete kreditiranja za građane i privredu, čime bi se potaknula potrošnja i investicije. Međutim, kako pojašnjavaju iz Agencije za bankarstvo FBiH za FENU, kretanja na financijskom tržištu Federacije BiH nisu izravno vezana uz politike ESB-a.

"Ublažavanje monetarne politike ESB-a trebalo bi stimulirati rast kreditiranja na tržištima na koja se odnosi. No, na domaćem tržištu kamatne stope ostaju stabilne, bez značajnijih oscilacija u posljednjih pet godina. Kreditna aktivnost u BiH odvija se kontinuirano i neovisno o promjenama u eurozoni," navode iz Agencije.

Dodaju da kamatne stope na kredite za građane i privredu nisu pretrpjele veće promjene u odnosu na prethodni period te se očekuje da će se takva situacija zadržati i u nastavku godine.

Ipak, moguće su određene oscilacije uzrokovane unutarnjim ekonomskim i političkim faktorima, koji ne proizlaze iz financijskog sektora.

Rast kreditne zaduženosti građana

Prema preliminarnim podacima, na kraju 2024. godine prosječna ponderirana efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite stanovništvu iznosila je 6,67 posto.

Ukupna kreditna zaduženost građana u Federaciji BiH dostigla je 9,5 milijardi KM, što predstavlja rast od 10 posto u odnosu na kraj 2023.

Posebno je izražen rast zaduženja po osnovu potrošačkih kredita, koji su krajem 2024. godine iznosili 7,3 milijarde KM, uz godišnji rast od 7 posto.

"U strukturi kredita za opću potrošnju dominiraju nenamjenski potrošački krediti, no njihova vrijednost stagnira u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane, bilježi se povećanje namjenskih potrošačkih kredita, hipotekarnih zajmova te kartičnih proizvoda s odgođenim plaćanjem," ističu iz Agencije. Ovakva dinamika ukazuje na umjeren rast potrošnje, s posebnim naglaskom na trajna dobra.

Značajan porast zabilježen je i kod stambenih kredita, koji su krajem 2024. godine iznosili 2,1 milijardu KM, što predstavlja rast od 18 posto ili 327 milijuna KM u odnosu na prethodnu godinu.

Što se tiče kretanja kamatnih stopa, iz Agencije pojašnjavaju da su regulatornim mjerama uspjeli ublažiti prenos visokih kamatnih stopa iz EU na domaće tržište. Povećanja su primijećena samo kod kredita čije su stope vezane uz referentne kamatne stope iz eurozone, a u većini slučajeva ta povećanja nisu prelazila 2 posto.

"Tržišni trendovi iz EU-a mogli bi imati veći utjecaj na kamatne stope u BiH tek kada stope koje određuje ESB padnu na razinu od 2 posto ili niže. To je ujedno i cilj koji bi trebao osigurati povoljne uvjete za ekonomski rast i kontrolu inflacije," objašnjavaju iz Agencije.

Napominju i da bi ekonomski oporavak ključnih vanjskotrgovinskih partnera te izbjegavanje recesije mogli pozitivno utjecati na kreditnu aktivnost u BiH.

Naknade za bankarske usluge podložne promjenama

U razdoblju od 2022. do 2024. godine zabilježene su promjene u naknadama koje banke u Federaciji BiH naplaćuju pravnim i fizičkim osobama.

Agencija za bankarstvo FBiH ima zakonske ovlasti prikupljati i objavljivati usporedne podatke o naknadama za pravne osobe, dok se u pogledu fizičkih osoba bilježe prilagodbe koje uzimaju u obzir financijsku inkluziju. U tom kontekstu, donesena je Odluka o mjerama za jačanje financijske inkluzije i održivog poslovanja banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 85/23), čija je primjena započela 31. ožujka 2024. godine.

"U 2025. godini očekuju se daljnje izmjene zakonskog okvira, čime bi Agencija dobila dodatne ovlasti u pogledu transparentnosti ponude osnovnih bankarskih usluga, što bi moglo imati učinak i na njihovu cjenovnu pristupačnost. Također, uz očuvanje konkurencije na tržištu, digitalne bankarske usluge mogle bi postati dostupnije široj populaciji," zaključuju iz Agencije za bankarstvo BiH.