Bankari nakon presude: Zaboravite da ćemo financirati državu

Kada je izrečena "povijesna presuda" u slučaju udruge Franak protiv osam banaka, bankari je uglavnom nisu željeli komentirati, makar javno. Moglo se zaključiti da će udarac, ma koliko težak bio, stoički podnijeti, nadajući se uspjehu u žalbenom postupku, piše Jutarnji list. 

No, sudeći prema aktivnosti bankara proteklih dana, nepravomoćna prosuda unijela je velik nemir u njihove redove. Ministru financija, prema dostupnim informacijama, uputili su pismo u kojem su ga upoznali s trenutačnim stanjem sustava, uključujući i mogućnosti financiranja države. U HNB-u su se sastali s guvernerom Borisom Vujčićem i od institucije koja je odgovorna za njihovo poslovanje očekuju jasno očitovanje o aktualnim pitanjima, poput primjene valutne klauzule na koju je presuda bacila neko novo svjetlo, piše Jutarnji list.

Na koncu, bankare i guvernera u Banskim dvorima ugostili su premijer Zoran Milanović, potpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministar financija Slavko Linić. Što su banke konkretno tražile nije baš jasno, ali jedan od dužnosnika upoznat s druženjem kaže da je sastanak bio "informativan, iako su ga obilježili povišeni tonovi". Neovisno o tome što tko misli o presudi, dodaje, "to je stvar pravosuđa i tu ništa ne možemo".

U razmjeni informacija, pitanja i argumenata, kako se može saznati, najviše se uzrujao ministar Linić jer je nastup banaka shvatio kao ucjenu. One ocjenjuju da neće biti u stanju financirati sve potrebe države.

"Ne morate, zadužit ću se vani", prepričava se da je rekao Linić i zaprijetio da će sazvati konferenciju za tisak na kojoj će iznijeti svoje mišljenje o presudi. Konferencija nije sazvana, ministar se vjerojatno primirio i pregovori su, o čemu god, nastavljeni.

Država ovih dana refinancira stare dugove pa je izdala dvije obveznice (750 milijuna eura i 2,75 milijardi kuna), a na naplatu stiže i tzv. klupski kredit od 755 milijuna eura koji su vodeće banke odobrile prije tri godine. Neke banke sada su rekle da neće biti u stanju prolongirati taj kredit, makar ne u dosadašnjem iznosu.

Moguće da je to odgovor banaka na sve pritiske koji su ih snašli, očekujući da će jezik novca ipak svi razumjeti. Ne može se, međutim, isključiti ni druga strana priče, da se sužavaju njihove mogućnosti kreditiranja. HNB je ovih dana donio novu odluku o klasifikaciji plasmana, a njen efekt bit će povećano izdvajanje rezervacija za loše kredite od oko 1,5 milijardi kuna godišnje. Banke će morati formirati rezerve i po osnovi nepravomoćne presude (od 5 do 10 posto procijenjenog troška). Uz sve, kažu da moraju smanjiti izloženost prema državi zbog pada kreditnog rejtinga u kategoriju smeća. Tako im nalažu interna pravila.

Kontekst u kojem banke posluju nedvojbeno se izmijenio, ali presuda je i pred cijelo društvo postavila nove izazove: prava potrošača više se ne mogu ignorirati, ali to ne smije značiti negiranje individualne odgovornosti. Ključno je pitanje kako to pomiriti i izbjeći dugoročno negativne posljedice, piše Jutarnji list.