Hrvatske banke dobile spor protiv Ljubljanske banke

Zagrebački općinski sud presudio je u korist Privredne i Zagrebačke banke koje su spor vodile u ime Republike Hrvatske u procesu protiv protiv Ljubljanske banke (LB) i Nove ljubljanske banke (NLB).

Riječ je o novcu koji je Republika Hrvatska isplatila štedišama Ljubljanske banke koji su svoju ušteđevinu, zato što im je bila blokirana u toj banci, prenijele na hrvatske banke, pretežito na Privrednu i Zagrebačku. Privredna banka u ovom slučaju zahtjeva 220.000 eura, dok je zahtjev Zagrebačke banke znatno veći -318.000 funti te 18 milijuna švicarskih franaka, 1,4 milijuna eura, devet milijuna dolara...

Ovo je prvostupanjska presuda, koja još nije konačna. Odvjetnik Ljubljanske banke nije želio reći hoće li se žaliti na presudu.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec u više je navrata istaknuo da hrvatske sudske presude u vezi Ljubljanske banke, čak i ako bi bile pravomoćne, ne bi bile provedive, jer će Slovenija ustrajati na Memorandumu iz Mokrica kao međunarodnom ugovoru.

Ova presuda je prva od potpisivanja Memoranduma o razumjevanju 11. ožujka 2013. u Mokricama u kojemu se Vlada RH obvezala da privremeno obustavlja postupak protiv Ljubljanske banke i Nove Ljubljanske banke, do sveobuhvatnog rješenja u okviru sukcesije.

Naime, početkom godine je Slovenija zbog tih procesa prijetila blokadom hrvatskog članstva u EU. Onda su u ožujku 2013. premijeri Zoran Milanović i Janez Janša u Moricama potpisali Memorandum o razumijevanju. Slovenija se pritom obvezala da neće blokirati hrvatsko članstvo u EU, a Hrvatska da će bankama kojima je dala svoju punomoć, Zagrebačkoj i Privrednoj, naložiti da zastanu s tim procesom pred sudom.

No, pojavio se problem - prijevod riječi iz memoranduma "stay". Dvije se zemlje nisu složile oko prijevoda te engleske riječi - Hrvatska je inzistirala na tome da se procesi stave u mirovanje, a u Slovenija da u slovenskom pravu nema instituta privremenog zastoja, nego se postupak mora prekinuti.

Ipak je u studenome sudski spor nastavljen. Naime, Općinski sud u Zagrebu nije prihvatio memorandum kao međunarodni ugovor jer ga ni hrvatski ni slovenski parlament nisu potvrdili.