ECB donio povijesnu odluku o kvantitativnom ublažavanju monetarne politke

Europska središnja  banka donijela je u četvrtak odluku bez presedana u povijesti eurozone, proširivši program kupnje imovine i na državne obveznice, i to u mjesečnom iznosu od 60 milijardi eura.

Program će početi u ožujku ove godine a trajat će do kraja rujna 2016., najavio je čelnik ECB-a Mario Draghi, uz mjesečni iznos kupovina od 60 milijardi eura. Time bi ukupna vrijednost programa premašila 1.000 milijardi eura.

ECB je dosad već iscrpio gotovo sve instrumente koji mu stoje na raspolaganju, uključujući kupnju osiguranih vrijednosnih papira i obveznica, a Draghi je u više navrata isticao da je upravno vijeće jednoglasno spremno poduzeti sve nekonvencionalne mjere kako bi podupli slabašan rast u eurozoni i suzbili deflaciju.

Lalovac očekuje jeftinije zaduživanje u euru

Ministar financija RH Boris Lalovac izjavio je u četvrtak uoči objave očekivanih novih poticajnih monetarnih mjera ECB-a da će one  kratkoročno i dugoročno za Hrvatsku značiti mogućnost povoljnijeg zaduživanja na tržištu Europske unije.

Nakon sjednice Vlade Lalovac je novinarima kazao kako je mogućnost jeftinijeg zaduživanja Hrvatske, što će biti omogućeno tim mjerama, jako bitna.

"To je jako bitno, jer ako bude jeftinijeg novca u Europi, to znači da izdavanje obveznica Hrvatske na EU tržištu može biti po još povoljnijim stopama. To je zapravo i glavni razlog našeg ulaska u  EU - da se možemo povoljnije zaduživati", ustvrdio je Lalovac.

Analitičari: hrvatske vrijednosnice postat će atraktivnije

I analitičari ističu da će Hrvatskoj nove mjere ECB-a ponajprije donijeti lakše uvjete  aduživanja, dok su pri procjenjivanju kretanja  tečaja eura i franka oprezni.

"Hrvatska će to najviše osjetiti kroz povoljnije uvjete zaduživanja na europskih tržištima kapitala", ocijenila je uoči odluke ECB-a u  četvrtak direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga Zrinka Živković-Matijević.

Politika ECB-a kakva se trenutno vodi i kakva se očekuje, ističe Živković-Matijević u izjavi za Hinu, politika je usmjerena ka zadržavanju niskih kamatnih stopa i prinosa na tržištima i visoke likvidnosti, ne bi li se kroz to potaknuo oporavak eurozone.

"Ono što ima utjecaja na Hrvatsku osjeća se kod zaduživanja na inozemnim tržištima kapitala, odnosno hrvatske vrijednosnice onda postaju atraktivnije jer nose relativno veće prinose u odnosu na druge države, ali su i rizičnije. Međutim, s obzirom na trenutnu situaciju hrvatskih javnih financija to Hrvatskoj pogoduje, dakle omogućava poprilično jeftino zaduživanje na europskim tržištima kapitala",  kazala je Živković-Matijević.

Što se, pak, tiče samog gospodarstva, Živković-Matijević ističe da odluka ECB-a neće imati izravne posljedica, osim što može omogućiti nekim velikim hrvatskim poduzećima koja su kreditno sposobna da se

lakše izravno zadužuju u inozemstvu.

No, kako dodaje, politika monetarnog popuštanja ECB-a svakako će imati utjecaja na kretanje tečaja eura, prvenstveno u odnosu na dolar, odnosno njegovo slabljenje.

"Tečaj eura u odnosu na američki dolar kreće se prema 1,1 dolara za euro, a istovremeno tečaj kune u odnosu na euro ima tendenciju laganog klizanja. Dakle to posredno utječe i na tečaj kune u odnosu na dolar na način da kuna slabi. Mi očekujemo prema kraju godine da se tečaj eura u odnosu na dolar smanji, a kako imamo stabilan tečaj u odnosu na  euro, onda će slabiti i vrijednost kune u odnosu na dolar", ističe Živković-Matijević.

Što se, pak, tiče tečaja švicarskog franka, u RBA očekuju da će se kretati oko pariteta prema euru (1:1), te da bi se tu mogao  stabilizirati.

"Znači, nema povratka prema onim većim vrijednostima švicarca, tako da bi njegova vrijednost u odnosu na kunu trebala ostati oko sadašnjih razina, dakle oko 7,7 kuna", rekla je Živković Matijević.

Ipak, naglasila je da je teško davati procjene, jer je švicarska valuta specifična jer ulagačima predstavlja sigurnu luku za kapital.

"Ukoliko se dogodi neki novi financijski šok na tržištima ili neka nova kriza, ona je uvijek tu kao neka rezervna valuta svim ulagačima.  Ali, šokove je vrlo teško predvidjeti", zaključila je.

I Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, ističe da će na makroekonomskoj razini najvažnija posljedica novih ECB-ovih poticajnih mjera biti ona koja se odnosi na zaduživanje Hrvatske na stranim tržištima kapitala.

"Ne smijemo zaboraviti da se Hrvatska percipira kao jedna od najrizičnijih gospodarstava novih članica u regiji. Primjerice, i dalje vidimo da javni dug nije pod kontrolom i jako je teško usporiti njegov rast. Stoga je za nas puno povoljnija pozicija gdje se eurozona bori s nestabilnim ekonomskih oporavkom i deflacijom, jer to onda znači zadržavanje tih monetarnih stimulansa, odnosno povoljnije zaduživanje za Hrvatsku", istaknuo je Šantić.