Kriza u Grčkoj neće ostaviti posljedice na finansijski sistem BiH

Kriza u Grčkoj neće ostaviti dalekosežne posljedice na finansijski sistem naše zemlje, tvrde iz Udruženja banaka. Grčke banke neće kontaminirati finansijski sektor u BiH, ali ono za šta izražavaju bojazan je pad eura i vjerovatni izlazak Grčke iz eurozone.

Zbog sve veće mogućnosti da Grčka napusti eurozonu,  euro bilježi značajniji pad u odnosu na dolar. Ako se ovakvi trendovi nastave i ne bude rješenja za krizu u Grčkoj i naša zemlja bi mogla imati problema ukoliko se u međuvremenu ne osigura mehanizmima  zaštite.

Ukoliko se kriza nastavi  postoji nekoliko mogućnosti, da konvertibilnu marku vežemo za neku drugu valutu ili da napustimo karensi bord i nezavisno štampamo novac.

"Pošto smo vezani za euro, nama je euro sidro valuta, onda indirektno znači preko eura može biti određenih utjecaja, to su određeni valutni rizici zbog ovih gibanja u tom dijelu svakako da nismo izolirani", rekao je  Mijo Mišić, generalni sekretar Udruženja banaka BiH.

Zbog velike zaduženosti i budžetskih rupa i naša zemlja je tvrde iz Vanjskotrgovinske komore blizu  grčkom scenariju. Čak je i za servisiranje vanjskog duga neophodan novac od MMF-a, koji još nismo dobili, jer nije ispunjen reformski scenario koji traže međunarodne organizacije.

I vanjskotrgovinski odnos BiH i Grčke dodatno je narušen s obzirom na to  da je ukupna razmjena 100 miliona maraka, a pokrivenost izvozom je blizu 80 miliona.  Upozoravaju i da svi oni koji se odluče posjetiti Grčku, umjesto kartica će morati korstiti gotovinu.

 "Može doći i do promjene valute uvođenjem nove ili povratak na staru valutu grčke drahme, što će dodatno stvoriti problem", pojasnio je  Duljko Hasić, direktor Instituta za edukaciju u VTK-a.

Grčka kada je euro uveden 1999. godine, tvrde ekonomisti, nije zadovoljila kriterije za ulazak u eurozonu i shodno tome prerano prihvatanje i uključivanje u eurozonu, stvorilo je probleme koji bi se mogli odraziti i na geostratešku poziciju naše zemlje ako Grčka napusti euro zonu .

"Doći će do najvjerovatnije dodatnog rasta tenzija u okviru Grčke, vrlo velikih socijalnih tenzija, povratkom na grčku drahmu, teret dugovanja koji je bio vezan za euro bi porastao, to je neminovno da poraste tako da je to vrlo ozbiljna situacija", tvrdi Fikret Čaušević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

Da bi BiH izbjegla grčki scnerij, potrebna je prije svega unutrašnja ekonomska stabilizacija zemlje, ali i  politička volja koje nema.