Vijeće Europe zadnja nada za bh. štediše

Po tko zna koji put devizne štediše iz naše zemlje na ulici su tražili svoja prava i novca koji potražuju već više od 20 godina. Iako je presuda Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u predmetu “Ališić i drugi” išla u njihovu korist, stvari su se po tko zna koji put zakomplicirale.

Amila Omersoftić, predsjednica Upravnog odbora Udruženja za zaštitu deviznih štediša BiH, poručila je kako zakon koji je donijela Slovenija nema nikakve veze s navedenom presudom.

Tvrdi kako je Slovenija Uredu za izvršenje presuda Vijeća Europe dostavila zakon koji  je usvojila o načinu i uvjetima vraćanja devizne štednje čime nastoje dokazati da su ispunili svoje obveze, ali štediše smatraju da zakon nije usklađen s presudom Suda.

Usklađivanje

- Štedišama oduzimaju imovinu po osnovi nepriznavanja presude Ustavnog suda FBiH kojom su certifikati poništeni. Inzistiraju na tome jer je štednja nekada bila pretvorena u privatizacijsko pravo koje ne postoji. Oni i dalje smatraju da nam mogu oduzeti našu štednju i mi smo na to reagirali. Problem je i taj što je Slovenija zakonom rekla kako će priznati sve ugovore, a da pri tom ne navede pod kojim uvjetima su sačinjeni, a kojima su treća lica dobila dozvolu od štediša da naplate imovinu, rekla je Omersoftić.

Konkretnije, radi se o prevarama iz 1997. godine gdje su mnoge tvrtke iz Slovenije, kako navodi Omersoftić, slale svoje predstavnike u Banju Luku i tražile od štediša da im potpišu ugovor obećavši kako će im isplatiti štednju. Nadalje, tvrdi kako im sada jedna njemačka odvjetnička kuća, koja ima adrese štediša, traži punomoć bez ugovora, notarske obrade i slično.

"Razvijen je jedan čitav sustav kriminalnih radnji. Problem je i što je Vlada FBiH proslijedila Sloveniji sve podatke deviznih štediša tako da nas mogu oštetiti, a time je napravljeno i krivično djelo zloporabe osobnih podataka", kazala je Omersoftić.

Stav BiH

Istaknula je da od Vijeća Europe zahtijevaju da od Slovenije  zatraži usklađivanje zakona s presudom Europskog suda za ljudska prava, a od Tužiteljstva BiH da vrati podatke štediša koje je Vlada FBiH poslala u Sloveniju da ne bi došlo do njihove zloporabe. Po njenim riječima, poseban problem predstavlja šutnja bh. institucija o ovom problemu, a nepoznat im je i stav ministra vanjskih poslova BiH Igora Crnatka koji predsjedava Odborom ministara Vijeća Europe.

Omersoftić je precizirala da njihova ukupna potraživanja iznose oko 250 milijuna eura bez kamata, a kako je Slovenija utvrdila kamatu od 1,79 posto što nije kamata koja je presuđena te su tražili da kamata bude tri posto na godišnjoj razini ili po viđenju. Naglasila je kako vjeruju i očekuju da će Vijeće Europe po osnovi sprječavanja kriminala i poštivanja presude Europskog suda za ljudska prava uvažiti njihov zahtjev da zakon koji je usvojila Slovenija bude usklađen s tom presudom.

Podsjetimo, Odbor ministara Vijeća Europe raspravljat će od 22. do 24. rujna o tome je li Slovenija, koja je donijela svoj zakon o štedišama koji su imali štednju u Ljubljanskoj banci, ispunila obveze iz presude “Ališić i drugi” kojom je bila dužna vratiti deviznu štednju štedišama iz BiH.