Tržište kapitala negostoljubljivo za aktivnosti pranja novca

Tržište kapitala u načelu je negostoljubljivo za aktivnosti pranja novca. Ipak, vrijednosni papiri se uglavnom koriste u drugoj fazi pranja novca, navodi Matej Živković, koji je bio jedan od izlagača na seminaru o sprečavanju pranja novca nedavno održanog u organizaciji konsultantske kuće Revicon.

Naime, na tržištu kapitala dnevno se dogodi po nekoliko tisuća transakcija i vrijednosni papir može promijeniti tijekom jednog dana i preko 1000 vlasnika te zato može poslužiti kao dobar servis u drugoj i trećoj fazi pranja novca.

Tržište kapitala je tkaođer, jedno od rijetkih koje pruža dvije mogućnosti-da se prijevarama stekne novac i da se on učini legalnim.  Živković navodi da tipične aktivnosti pranja novca na tržištu kapitala podrazumijevaju serije transakcija koje ne odgovaraju profilu investitora niti su koncipirane na način da osiguravaju dodatnu dobit, iako je to glavni cilj ulaganja. 

Podsjeća da je temeljni smisao ulaganja u tržište kapitala povrat na ulaganja, a temeljni smisao aktivnosti pranja novca -njegova legalizacija. U tom kontekstu i nadzorni organi vide indikaciju na eventualnu zlouporabu tržišta kapitala.

''Ako je ulaganje takvo da ne odražava prinos investitoru to onda regulatorima predstavlja mogući indikator za moguće kazneno djelo. A ovlašteni profesionalni posrednik (OPP) je prva točka koja bi trebala detektirati sumnjivu aktivnost. Zašto se oni koriste za pranje novca? Pa zato što su oni inicijalna točka ulaska na tržište investitora. OPP mogu funkcionirati i kao kvazi depozitne institucije gdje se donese gotovina koja se polaže u OPP-u radi potencijalnog trgovanja, a u suštini se  ta količna novca polaže kao bi ušla u sustav i legalizirala se", navodi Živković. 

U sprečavanju ovih aktivnosti, navodi, identifikacija i verifikacija podataka o klijentu i njegovim transakcijama, odnosno due dilligence klijenta, je od presudne važnosti.

D.K.