Premijer FBiH Nermin Nikšić izjavio je u srijedu u Neumu da Federacija ima prostora da se dodatno zaduži, no da to nikako neće biti za popunjavanje proračunskih rupa, najavivši pritom i borbu protiv sive ekonomije koju će, kako kaže, nastojati smanjiti na najmanju moguću mjeru.
Federalni premijer bio je sudionik prvog panela XXIII Međunarodnog simpozija BRI(D)GE u Neumu na kojem je govorio na temu "Ekonomska održivost podržana planskim rastom".
"Zadovoljstvo mi je što imam priliku razgovarati i napraviti interakciju s ljudima iz struke, a i promovirati neka strateška opredjeljenja i politike Vlade. Drago mi je da smo imali priliku čuti da ljudi od struke podržavaju ono o čemu smo pričali i da smo praktično moderatori i mi panelisti imali gotovo identične stavove. Vlada ostaje otvorena i opredijeljena da radi, čak razgovaramo s Ivaniševićem o nekim mogućnostima koje bi Vlada u narednom periodu mogla iskoristiti od njihovih resursa da, kada govorimo o stručnim temama i pitanjima, pravimo panel diskusije preko njihovih servisa sa stručnim ljudima iz cijele Federacije i BiH", kazao je Nikšić.
Istaknuo je kako se neće ići u kreditni aranžman i zaduživanje Federacije kako bi se popunjavale proračunske rupe.
"Mogućnost i prostor zaduživanja Federacije je još uvijek tu, dug nikad nije malen, ali ima prostora da se Federacija dodatno zaduži i da opet ostane među najmanje zaduženim u regiji. Ta zaduženja eventualno ćemo koristiti samo za izgradnju infrastrukturnih objekata, nikako za popunjavanje proračunskih rupa. To će neminovno nastati rasterećenjem gospodarstva. Planiramo uraditi online fiskalizaciju smanjivanjem sive zone, uvođenjem u sistem svega onoga što je moguće. Svjesni smo da nikad u potpunosti nećemo izbjeći nešto što će biti neka siva zona, nešto što će biti rad na crno, ali ćemo nastojati to sve smanjiti na najmanju moguću mjeru", kazao je premijer.
Vlasnik Revicona Marin Ivanišević kazao je kako je generalna tema ovog simpozija "most", odnosno prelazak iz sadašnje točke u točku koja nas čeka.
"Ta točka do koje trebamo doći nije nastala našom pameću nego potrebom koja je nastala u svijetu za sprječavanje aktivnosti koje su stari način razmišljanja, postupanja i aktivizma, kako bi se to moderno reklo. Ovo je najstručniji skup koji postoji u BiH i naš je cilj da ljudi iz struke, ljudi koji provode te aktivnosti i znaju o njima puno više nego bilo tko od nas pojedinačno, budu pripremljeni za sve ono što će nam se događati, posebno u svijetlu pristupanja ekonomskoj i svakoj drugoj integraciji u Europsku uniju", kazao je Ivanišević.
Istaknuo je kako je cilj da ih, kada dođe vrijeme, ništa ne iznenadi.
"Želimo da nas ništa ne zatekne i da nam ništa ne bude previše novo, to je koncept, to je razlog zbog čega smo danas i sljedeća dva dana ovdje", kazao je Ivanišević.
Ekonomski savjetnik pri Uredu premijera FBiH Goran Miraščić kazao je kako je tema prvog panela jako validna.
"Tema "Ekonomska održivost podržana planskim rastom" je nešto što živimo stalno. Trenutno se suočavamo s ekonomskom stagnacijom, u određenim državama je i recesija, a koja je došla kao rezultat restriktivnih monetarnih mjera koje su se morale poduzimati kako bi se inflacija stavila pod kontrolu. Bosna i Hercegovina maksimalno ovisi o svojim trgovinskim partnerima, a ono što je zabrinjavajuće za BiH je ekonomska stagnacija u Europskoj uniji gdje je projekcija rasta ekonomije za ovu godinu ispod jedan posto, a u okviru toga tri države su nam od posebnog interesa, Njemačka, Italija i Austrija", kazao je Miraščić.
Dodao je kako BiH u EU izvozi više od 75 posto svojih proizvoda, a u okviru toga najviše u ove tri navedene države.
"To se odmah reflektiralo na pad industrijske proizvodnje i pad izvoza kod nas posebno u dva sektora, prerađivačko-metalske industrije i fine obrade drveta. Pad potražnje prema tim segmentima je i normalan u situacijama financijskih kriza, recesija, stagnacija, a ono što preostaje BiH je da firme pronalaze nova tržišta. Moram podvući da se naš privatni sektor pokazao više otpornim možda čak i više nego smo očekivali, a što se tiče kompletnih segmenata što se treba raditi, to je definirano i planom rasta s Europskom unijom koji ima četiri osnovna paragrafa, međutim sve se te stvari prožimaju kroz sve strateške dokumente svih vlada na svim nivoima vlasti, a to je kroz fiskalnu politiku koja nam je na raspolaganju kao jedna od makroekonomskih politika", kazao je Miraščić.
Direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH Jasmin Mahmuzić ističe kako na nivou sistema u posljednjih godinu dana nije bilo rasta kamatnih stopa, zbog čega se uspio održati gospodarski rast i u ovim izazovnim vremenima.
"Ako pogledamo predinflatorni period i danas, mi gledamo na prosjeku bankarskog sektora, prosječne kamatne stope su 3.62, znači na istom su nivou kao i prije ovog inflatornog udara. Možda je bilo nekih pojedinačnih slučajeva, ali na nivou sistema toga nije bilo. Osnovni zadatak banaka je kreditiranje i ako postoje firme koje imaju mogućnost da uzmu kredite za dobre projekte, banka će to kreditirati. S druge strane postoje i određena pravila, a naš osnovni zadatak je očuvanje stabilnosti bankarskog sistema i zaštite deponenata", naglasio je Mahmuzić.
XXIII Međunarodni simpozij BRI(D)GE, kojemu je glavni cilj pripremiti struku za nadolazeće izazove, počeo je u srijedu u Neumu, a trajat će do petka, 14. lipnja.
