Uvoz lubenice i dinje 40 puta veći od izvoza

Dok domaće lubenice i dinje propadaju na njivama, u Bosnu i Hercegovinu se uvoze velike količine istog povrća iz inostranstva.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, u toku deset mjeseci ove godine u zemlju je uvezeno nešto više od 24 miliona kilograma lubenica, dinja i papaje u vrijednosti od 10,1 milion maraka, dok je za isto vrijeme iz zemlje izvezeno oko 630.000 kilograma istih proizvoda u vrijednosti od oko 253.000 KM.

Najveći uvoz zabilježen je iz Turske, Albanije, Crne Gore, Makedonije i Grčke, dok je sva količina izvezene robe izvezena u Hrvatsku.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, kaže da se između 90 i 95 odsto cjelokupnog uvoza odnosi na lubenice i dinje, dok se najmanji postotak odnosi na papaju.

Fehim Hadžiahmetović iz Zemljoradničke zadruge "Agrisan" iz Sanskog Mosta kaže da upravo uvoz pravi veliki problem domaćim proizvođačima.

"Potreba za tolikim uvozom postoji u onom periodu kada naša lubenica ne dospijeva, to su peti i šesti mjesec. U periodu kad naš proizvod dospije, ako se ne može zabraniti uvoz, trebalo bi barem uvesti mjere na uvoz", kaže Hadžiahmetović. 

Mastalo kaže da su i ove godine, u periodu kada je domaća lubenica stigla, firme uvezle velike količine lubenica koje su blokirale domaće proizvode.

"Lubenica je prisutna tokom čitave godine, međutim i u vrijeme kad stiže naša lubenica, dešava se da bude uvozne lubenice. U okruženju, u Grčkoj, Turskoj, Albaniji i drugim zemljama, imaju mnogo lubenice i onda oni diriguju cijenu, odnosno, prodaju ih po mnogo nižoj cijeni", navodi Mastalo.

On ističe da trgovci kupuju povrće koje je njima jeftinije te da su im tako dinja i lubenica iz uvoza cijenom prihvatljivije i dodaje da tu nema ni ljubavi ni emocija prema domaćim proizvođačima.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da je zbog nepotrebnog uvoza ovog ljeta u Semberiji postojao višak lubenica.

"Posljednjih godina konstantno imamo velike količine bostana i u Lijevču i u Semberiji koje propadnu na njivama, a kod nas se uvoz odvija nesmetano", kaže on.

Marinković kaže da domaći proizvođači ne mogu biti konkurentni u uslovima tržišnog poslovanja, jer je cijena inputa kod nas i u inostranstvu približno ista. On dodaje da strane države daju subvencije svojim privrednicima, čime ih štite, dok kod nas vlast u vezi s tim pitanjem ne radi ništa.

"Država ne radi ništa da zaštiti domaću proizvodnju. Nadležni na nivou BiH se svađaju i imaju određena politička prepucavanja i političke zahtjeve jedni prema drugima, njih apsolutno problemi običnog čovjeka ne zanimaju. Oni su na spratovima, oni ne silaze među narod", kaže Marinković.

Prelevmani spas za proizvođače

Svi rade protiv naše proizvodnje, protiv našeg povrća, protiv našeg povrtara i zato smo mi tražili da se uvedu sezonski prelevmani, kaže Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, pojašnjavajući da su tražili da se od 1. jula do kraja septembra uvedu prelevmani kako bi se na granici plaćao određeni iznos od, na primjer, 10 feninga.

"U tom slučaju ta lubenica ne može kod nas doći kao jeftina, ali to nismo uspjeli ostvariti. Zbog toga ovdje divlja uvoz, a mi povrtari propadamo", kaže Mastalo.