Na pomolu niže cijene mineralnog đubriva za ratare u RS

28.01.2022. 09:17 / Izvor: Nezavisne novine
poljoprivreda

Cijene mineralnog đubriva u RS obaraju rekorde, a poljoprivrednici ističu da su već uputili zahtjeve nadležnima da im se na neki način omogući povoljnija nabavka.

Cijene mineralnog đubriva u RS obaraju rekorde, a poljoprivrednici ističu da su već uputili zahtjeve nadležnima da im se na neki način omogući povoljnija nabavka.

Tračak nade za rješavanje ovog problema, koji ozbiljno ugrožava proljetnu sjetvu, a posljedično i krajnje potrošače, stiže iz resornog ministarstva.

Naime, Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, u Beogradu je juče razgovarao sa resornim ministrom Srbije Branislavom Nedimovićem o nabavci mineralnih đubriva za RS te naveo da će na zajedničkoj sjednici dvije vlade biti riječi o daljoj saradnji.

"Saradnja dva ministarstva je odlična i biće nastavljena. Danas smo razgovarali o saradnji i podršci, prije svega kod nabavke mineralnih đubriva za proizvođače u RS, jer imamo problem sa visokim cijenama", rekao je Pašalić. 

Napomenuo je da postoje i brojne druge aktivnosti u oblasti poljoprivrede i šumarstva tako da će već polovinom februara biti održana nova sjednica dvije vlade, gdje će biti utvrđeno šta je do sada urađeno i šta treba raditi.

"U Srbiji ćemo imati dovoljno veštačkog đubriva za prihranu pšenice, a za tri do četiri nedelje stižu i nove isporuke", rekao je ministar Nedimović, koji je istakao da je Srbija ukinula carine od 10 odsto za uvoz UREA pa uvoznici đubrivo nabavljaju iz Azerbejdžana, Uzbekistana, zemalja Srednjeg istoka i Libije.

On je podsjetio da je država odlučila i da pokriva kamatu poljoprivrednicima za kredite za kupovinu đubriva, a ta će im indirektna subvencija smanjiti cijenu đubriva za 70-80 evra po toni.

Zbog previsoke cijene mineralnog đubriva u RS, poljoprivredni proizvođači kažu da će biti prinuđeni da ove godine u proljećnoj sjetvi smanje brazde.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza poljoprivrednih proizvođača RS, ističe da su ratari svjesni toga šta se dešava na globalnom tržištu, ali i da nema naznaka o nižim cijenama mineralnog đubriva te da je pred poljoprivrednicima vrlo teška godina.

"Mi smo već uputili dopise nadležnom ministarstvu da se na neki način pomogne poljoprivrednim proizvođačima, ali mislimo da su već od nas svi digli ruke", kazao je Marinković i istakao da očekuju da dobiju odgovore od Vlade RS ili od resornog ministarstva na koji način mogu da pomognu poljoprivrednicima.

Dodaje da su predlagali da se, kako kaže Marinković, iskoriste dobri odnosi sa Ruskom Federacijom te da se određene količine mineralnog đubriva nabave po nižim cijenama.

"Ukoliko ne dobijemo neke subvencije po pitanju nabavke mineralog đubriva po nižim cijenama od nadležnih, realno je očekivati da nećemo moći izvršiti blagovremenu prihranu najvećeg dijela površina pod pšenicom u februaru, a prihrana je glavni nosilac prinosa ove kulture", kazao je Marinković i istakao da će šteta za poljoprivrednu proizvodnju biti nemjerljiva.

Kako je rekao, cijena đubriva u posljednjih šest mjeseci u porastu je i do 300 odsto.

"Sada se KAN kreće oko 160 KM za 100 kilogram, dok UREA košta i do 230 KM za 100 kilograma", kaže Marinković, koji se ipak nada da će nadležni da reaguju u vezi s pitanjem nabavke mineralnog đubriva po prihvatljivijim cijenama za seljaka.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, kaže da su povrtari već počeli sa proizvodnjom rasada u plastenicima.

"Mi smo prošle sedmice na sastanku sa Borisom Pašalićem, ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, razgovarali o tome na koji način da se pomogne ratarima oko nižih cijena mineralnih đubriva", potvrdio je Mastalo.

Dodao je da očekuju da bi mogli dobiti mineralno đubrivo iz Srbije po povoljnijim cijenama nego što su one sada.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital