
14.09.2012 |
Kapital / IZVJEŠTAJI
Izvor: Agencija Anadolija

Prisutnost naučnika, istraživača i inžinjera igra
presudnu ulogu u razvoju i modernizaciji svake države. Agencija
Anadolija (AA) istražila je u kojoj su mjeri ove kategorije zastupljene u
zemljama jugoistočne Evrope i drugim područjima svijeta.
Prema
podacima relevantnih svjetskih institucija, najbolje plasirana država
regije, prema broju naučnika i inžinjera u odnosu na broj stanovnika, je
Bosna i Hercegovina. U najnovijem istraživanju Svjetskog ekonomskog
foruma (WEF) iz septembra 2012. godine, a koje tematizira prisutnost
naučnika i inžinjera u državama svijeta, Bosna i Hercegovina se nalazi
na 48. mjestu.
Od ostalih zemalja u regiji jugoistočne Evrope,
slijedi Crna Gora koja je pozicionirana na 76. mjestu, a potom Srbija na
78., Slovenija na 84., Hrvatska na 86., Makedonija na 106. i Albanija
koja se nalazi na 123. mjestu.
Prema ovim podacima, Makedonija i
Albanija deficitarne u vezi sa zastupljenošću akademskog kadra, kao što
su naučnici i inžinjeri.
Visoka pozicija BiH postaje još
zanimljivija ukoliko se uporedi sa nedavno objavljenim podacima Svjetske
banke, prema kojima BiH najmanje ulaže u nauku i razvoj.
Od
ostalih zemalja u širem regionu, najviše naučnika i inžinjera u odnosu
na ukupnu populaciju ima Turska koja se nalazi na 41. mjestu, a slijede
Mađarska na 50., Slovačka na 79., Rumunija na 82. i Bugarska na 98.
mjestu WEF-ove rang liste.
Najbolje plasirana država u svijetu,
prema zastupljenosti naučnika i inžinjera u zemlji, je Finska, a poslije
nje dolaze Japan, Portoriko, Švedska, Sjedinjene Američke Države,
Kanada, Tajvan, Katar, Izrael i Grčka.
S druge strane, najlošije plasirana države, prema istom istraživanju, su Svaziland, Timor, Lesoto, Siera Leone i Jemen.
Posmatrano
prema regijama i kontinentima, među prvih deset najbolje plasiranih
zemalja, četiri su azijske, dok je među prvih 20, devet zemalja također
iz Azije, što ovu regiju čini područjem gdje je najviša prisutnost
naučnika i inžinjera u svijetu.
Zanimljivo je da u posljednjih
nekoliko decenija značajan broj naučnika, inžinjera i profesora iz
azijskih zemalja, a posebno Indije, Kine i Pakistana, odlazi u zapadne
zemlje gdje nastavljaju svoju akademsku i naučnu karijeru. Ako se ovaj
trend zadrži onda bi Evropa mogla postati regija sa najvećom
zastupljenošću naučnika i inžinjera, jer prema postojećim podacima, od
20 najbolje pozicioniranih država u svijetu njih osam su evropske.
S
druge strane, od 20 najslabije rangiranih zemlja deset su afričke, što
ovaj kontinent čini mjestom gdje se nalazi najmanji broj naučnika i
inžinjera u svijetu.
Na nivou Evrope, najbolje pozicionirane
države su Finska i Švedska dok su najlošije pozicionirane Moldavija,
Gruzija i Albanija. Ovaj podatak pokazuje da su zemlje Skandinavije među
prvima u Evropi po ulaganju u nauku i educiranju novih generacija
naučnika i istraživača.
Rezultati istraživanja Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u vezi sa zastupljenosti naučnika i inžinjera u jednoj zemlji utvrđeni su na osnovu brojnosti ove kategorije u odnosu na generalnu populaciju zemlje. Istraživanje je urađeno na osnovu ankete koja je provedena u periodu 2011-2012, a kojim su obuhvaćene 144 zemlje svijeta.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.