Tržište industrije

Farmacija i proizvodnja ostalih prevoznih sredstava "pogurale" rast industrije u BiH

20.03.2024. 11:34 / Izvor: Bloombergadria.com
BiH

BiH proizvodi bicikle i druga slična vozila bez motora te dijelove i pribor za bicikle i druga slična nemotorizirana vozila te za invalidska kolica.

Nakon što je prošlu godinu industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini završila s padom od 3,8 posto u odnosu na 2022. te nakon što je u decembru zabilježen četvrti uzastopni mjesečni pad, početak godine donio je rast na mjesečnom nivou.

Tako je u januaru u poređenju s decembrom industrijska proizvodnja porasla za 1,7 posto.

Međutim, u poređenju s januarom prošle godine, industrijska proizvodnja je manja za 6,4 posto.

Na mjesečnom nivou rast industrije pogurala je proizvodnja ostalih prevoznih sredstava koja je u decembru porasla nevjerovatnih 405,7 posto.

Inače, u ovom segmentu BiH uglavnom proizvodi bicikle i druga slična vozila bez motora te dijelove i pribor za bicikle i druga slična nemotorizirana vozila te za invalidska kolica.

Također, značajan rast proizvodnje bilježe farmaceutska industrija i proizvodnja baznih metala, piše Bloomberg Adria.

 

Na mjesečnom nivou zabilježen je rast proizvodnje svih agregata glavnih industrijskih grupa, dok je na godišnjem nivou zabilježen jedino rast proizvodnje energije i to za četiri posto.

Posmatrano prema područjima djelatnosti u januaru, a u poređenju s decembrom najveći rast je zabilježen u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i plinom - 4,1 posto, te je ova oblast jedina zabilježila rast na godišnjem nivou - 4,9 posto.

Pored značajnog rasta u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, u januaru, a u poređenju s decembrom, proizvodnja u farmaceutskoj industriji je rasla za 43 posto, dok je proizvodnja baznih metala porasla za 36,2 posto. 

U okviru prerađivačke industrije, najveći pad proizvodnje na mjesečnom nivou zabilježen je u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica - 29,2 posto, te proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, osim mašina i opreme - 19,2 posto.

Ono što u velikoj mjeri utiče na konačnu stopu rasta ili pada, a što ulazi u statističke podatke, jeste pad proizvodnje od 100 posto u duhanskoj industriji, koja od marta 2022. godine ne postoji u BiH.

Na godišnjem nivou, najveći rast proizvodnje bilježe farmaceutska industrija - 45,4 posto i proizvodnja računara i elektronskih proizvoda - 35,5 posto.

Analitičari Bloomberg Adrije očekuju da će stope rasta industrija u Adria regionu tokom 2024. doći na jednocifrene vrijednosti na kraju godine.

Prognoziraju da će poslije lijenog početka godine vanjska tražnja biti sve jača kako bude odmicalo vrijeme.

Uz to, ocjenjuju da će doći do oporavka uvoza, kako proizvodnja i domaća potrošnja budu rasle.

"Industrije u Adria regionu već primjećuju poboljšanja u svojim knjigama narudžbina od početka 2024. godine, iako ankete pokazuju da je raspoloženje i dalje u crvenom (većina učesnika smatra da su porudžbine ispod uobičajenih nivoa). Izvozna strana ostaje dublje u negativnoj zoni, što sugeriše da industrija vidi bolje izglede za domaću tražnju. Dok vanjska tražnja bude jačala i uvoz se poboljšavao, izvoz će slijediti istu tendenciju, oporavljajući se kako godina bude odmicala", navodi analitički tim.

Iako je raspoloženje industrije u EU trenutno slabo (Njemačka je u tom pogledu najkritičnija tačka), a privreda stabilna u smislu rasta, mogu se vidjeti određeni pozitivni znaci.

"Za razliku od pada uvoza intermedijarnih proizvoda u EU, uvoz kapitalnih dobara je ostao snažan - čak i raste - što sugeriše da je industrija spremna da ide naprijed, umjesto da pada. Očekivanja za proizvodnju u EU su slaba, ali u prosjeku pozitivna. Investicioni ciklus će imati dodatni podsticaj u srednjem roku, jer se očekuju niže kamatne stope od sredine 2024.", ocjenjuju stručnjaci.

S buđenjem industrija EU i industrije u našem regionu bit će povučene naprijed tokom 2024. godine, mada samo do nižih jednocifrenih međugodišnjih stopa rasta.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital