Smanjen broj zaposlenih u RS-u: Najviše zaposleno u prerađivačkoj industriji

Posljednji podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju da se broj zaposlenih u smanjuje.

Tako se u podacima koji su objavljeni u ponedjeljak vidi da je ukupan broj zaposlenih na dan 30. septembar 2024. godine iznosio 289.689 lica, od čega je 246.001 lice zaposleno u poslovnim subjektima, a 43.688 zaposlenih se odnosi na preduzetnike i zaposlene kod preduzetnika, pišu Nezavisne novine.

"U odnosu na septembar 2023. godine, ukupan broj zaposlenih se smanjio za 0,4%, a u odnosu na mart 2024. godine je ostao na istom nivou", piše u podacima.

Inače, prema ovim podacima, u septembru 2023. godine u RS-u je bilo zaposleno 290.745 osoba, dok je u istom periodu ove godine taj broj iznosio 289.689, odnosno 1.056 osoba manje je zaposleno.

Takođe, poredeći sa podacima iz marta ove godine, broj zaposlenih je isto manji.

U martu ove godine je, prema ovim podacima, bilo zaposleno 289.755 osoba ili 66 više nego u septembru.

NAJVIŠE ZAPOSLENO U PRERAĐIVAČKOJ INDUSTRIJI

Najviše je zaposleno u prerađivačkoj industriji, gdje je 56.130 osoba angažovano u RS-u.

Ipak, u ovoj industriji su za godinu dana čak 3.272 radnika manje, jer su u septembru prošle godine bila zaposlena 59.402 radnika.

U trgovini na veliko i malo je više radnika u odnosu na septembar prošle godine, kada je bilo zaposleno 51.416 radnika.

U septembru ove godine u trgovini na veliko i malo su zaposlena 52.202 radnika.

Gledajući ove podatke, više zaposlenih je ove godine, između ostalog, u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalnog rada, obrazovanju te javnoj upravi.

Sa druge strane, manje je zaposlenih u djelatnostima pružanja smještaja, hotelijerstva i ugostiteljstva te u vađenju rude i kamena.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, kazao je za "Nezavisne novine" da su i ranije govorili da je najveći problem u prerađivačkoj industriji.

"Loša privredna godina je prije svega u prerađivačkoj industriji, jer je ona najvećim dijelom oslonjena na inostrano tržište. S obzirom na stanje u kojem se nalazi prije svega privreda EU, drastično je došlo do pada izvoza, dok se povećao uvoz. Za prvih devet mjeseci je spoljnotrgovinski deficit veoma velik i iznosi 1,7 milijardi KM. Upravo taj smanjeni obim proizvodnje uticao je na to da su privredni subjekti morali da, zbog nedostatka posla, urade racionalizaciju i uštedu i time pribjegnu najnepopularnijoj mjeri i proglašenju nekih radnika tehnološkim viškovima", naglasio je Ćorić.

POVEĆANJE MINIMALNE PLATE SMANJILO BROJ ZAPOSLENIH

Prema njegovim riječima, povećanje minimalne plate od skoro 30 odsto je takođe uticalo na povećanje troškova privrednika i to je samo ubrzalo njihove odluke da smanjuju broj zaposlenih.

"Nažalost, prognoze za 2025. godinu su još gore i očekuje se da će izvoz dalje padati i da će kriza biti tokom cijele godine. Mislim da je ovo još jedan od dokaza da minimalna plata ne bi trebalo da raste. Ulazom u narednu godinu sa povećanim troškovima za privredu možemo očekivati da ćemo krajem iduće godine imati poražavajuće podatke i da će broj zaposlenih radnika u industriji, a posebno prerađivačkoj, i dalje padati. Posla će biti sve manje i manje. Opterećivati privredu kada imamo sve manje posla je veoma neracionalno. Objektivno, privreda je u takvom stanju da ne može zadržati sve radnike, te imamo veliki problem, jer će ti radnici tražiti posao na drugom mjestu ili otići u inostranstvo. Ipak, ako ostanu ovi troškovi, siguran sam da će privrednici dati sve od sebe da zadrže radnike i pored očekivanja da će doći do još veće krize", zaključio je Ćorić.