globaleconomy

Foto: shutterstock

20.10.2025 |

Kapital / IZVJEŠTAJI

Izvor: Hrportfolio

OTPORNOST GLOBALNE EKONOMIJE

Izazovi i otpornost globalnog tržišta u septembru 2025.

Globalno tržište pokazuje otpornost uprkos geopolitičkim napetostima, rastu dionica i popuštanju monetarne politike Feda i ECB-a.

Izazovi i otpornost globalnog tržišta u septembru 2025.

Globalna ekonomija u septembru 2025. pokazala je neočekivanu otpornost, uprkos rastućim geopolitičkim napetostima, protekcionističkim trendovima i visokom nivou javnog duga. Dok se svjetska privreda suočava s novim oblicima političkih neizvjesnosti i prestrukturiranja moći, Sjedinjene Američke Države i dalje bilježe iznadprosječne ekonomske rezultate – uz prve znakove slabljenja tržišta rada.


Makroekonomski pregled

Američki BDP u drugom kvartalu zabilježio je rast od 3,3% na godišnjem nivou, ali je tržište rada u augustu pokazalo usporavanje: broj novih radnih mjesta bio je manji od očekivanog, dok je stopa nezaposlenosti blago porasla. Inflacija ostaje povišena, no tržišna očekivanja ukazuju na nastavak popuštanja monetarne politike do kraja godine.

U Evropi, ekonomski rast ostaje skroman, a inflacija se kreće blizu ciljane vrijednosti Evropske centralne banke (ECB). Ipak, politički rizici jačaju – naročito u Francuskoj, gdje budžetski deficit premašuje 5% BDP-a, a ekonomska stagnacija traje. U većini većih članica EU-a, uključujući Italiju, Nizozemsku i Ujedinjeno Kraljevstvo, raste podrška desnim populističkim opcijama, što povećava rizik od političke fragmentacije unutar Unije.


Monetarna politika

Američke monetarne vlasti promijenile su kurs i nakon simpozija u Jackson Holeu snizile ključnu kamatnu stopu za 25 baznih poena – na raspon od 4,00 do 4,25%. Predsjednik Feda Jerome Powell odluku je obrazložio „povećanim rizicima na tržištu rada“, naglašavajući prevenciju recesije kao glavni prioritet. Do kraja godine očekuju se još dva smanjenja, čime bi ciljane stope mogle pasti na 3,5–3,75%.

ECB je, s druge strane, zadržao postojeće stope (depozitna 2%) i nastavio „wait-and-see“ pristup. Različiti monetarni pravci Feda i ECB-a rezultirali su slabijim dolarom i blagim padom prinosa na američke obveznice.


Tržište obveznica

Kretanja na tržištu državnih i korporativnih obveznica obilježila je kombinacija optimizma i zabrinutosti zbog fiskalne održivosti.
Prinos na američke desetogodišnje obveznice neznatno je opao, dok su kreditni spreadovi u investicijskom segmentu pali na najniže vrijednosti u posljednjih 15 godina, što odražava izražen „risk-on“ sentiment.

Analitičari, međutim, upozoravaju da bi tržište moglo precijeniti spremnost Feda na agresivno snižavanje stopa. Ukoliko se pokaže da su odluke politički, a ne ekonomski motivisane, dugoročne inflacijske premije mogle bi porasti, izazivajući korekciju cijena. U Evropi, njemački Bund ostaje stabilan, dok Francuska i dalje bilježi visoke spreadove zbog fiskalnih i političkih pritisaka.


Tržište dionica

Globalna dionička tržišta nastavila su rast, podstaknuta očekivanjima o nižim kamatnim stopama i optimizmom vezanim za razvoj industrije vještačke inteligencije.
Indeks S&P 500 je u septembru zabilježio snažan rast, iako taj mjesec tradicionalno nosi negativne prinose. Nasdaq Composite dosegao je novi historijski maksimum, a Euro Stoxx 50 također je zabilježio stabilan rast.

Ipak, valuacije ostaju visoke – S&P 500 trguje uz P/E omjer u 99. percentilu istorijske distribucije. Paralelni rast cijena dionica i zlata, uz pad prinosa, ukazuje na diverzifikaciju tržišnog sentimenta: investitori istovremeno traže rast produktivnosti i zaštitu od inflacijskih i političkih rizika.


Devizno i robno tržište

Na robnim tržištima, zlato je nastavilo mjesečni rast, podržano slabijim dolarom i potražnjom za sigurnim utočištima u uslovima geopolitičke napetosti.
Cijena nafte WTI ostala je u ograničenom rasponu, odražavajući ravnotežu između sezonski smanjene potražnje i ograničenja ponude u okviru OPEC+.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI