
Foto: Pixabay
18.07.2026 |
Kapital / IZVJEŠTAJI
Izvor: Agencije
Nova studija instituta Fraunhofer upozorava da gašenje motora s unutrašnjim sagorijevanjem drastično utječe na lance dobavljača i radna mjesta u EU.
Prelazak na električne automobile mogao bi imati ozbiljne posljedice po evropsku automobilsku industriju i tržište rada.
Prema studiji njemačkog Fraunhofer instituta za industrijsko inženjerstvo i organizaciju, do 2040. godine u Evropi bi moglo biti ugašeno čak 726.000 radnih mjesta u proizvodnji automobilskih komponenti.
Autori studije, koju je naručilo udruženje poslodavaca Gesamtmetall, upozoravaju da svi analizirani scenariji ukazuju na značajan pad stvaranja nove vrijednosti do 2035. godine.
Ukoliko evropske države ne poduzmu dodatne mjere, postoji ozbiljna opasnost da Evropa postane dugoročno zavisna od trećih zemalja kada su u pitanju ključne tehnologije za automobilsku industriju.
Smatra se da bi očuvanje šire tehnološke baze moglo ublažiti gubitke i pomoći u očuvanju radnih mjesta.
Ugrožene stotine hiljada radnika i milijarde eura
Analiza obuhvata kompletan lanac proizvodnje dijelova za pogonske sisteme automobila. Tokom 2025. godine ovaj sektor je zapošljavao oko 1,6 miliona radnika širom Evrope i ostvarivao dodanu vrijednost od približno 250 milijardi eura.
Međutim, prema procjenama Fraunhofera, već do 2030. godine moglo bi biti ugroženo oko 375.000 radnih mjesta, dok bi do 2035. godine bez posla moglo ostati oko 660.000 zaposlenih.
Situaciju dodatno usložnjavaju najave velikih otpuštanja u pojedinim automobilskim kompanijama, gdje se procjenjuje da bi samo njemački Volkswagen mogao smanjiti broj zaposlenih za čak 100.000 radnika, što direktno utječe na rast zabrinutosti za budućnost evropske autoindustrije.
Scenariji i utjecaj političkih odluka na tržište
Fraunhofer je u svojoj analizi razmatrao četiri različita politička scenarija, a najveći gubici radnih mjesta očekuju se ukoliko ostane na snazi plan Evropske unije o prestanku prodaje novih automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem od 2035. godine.
Gotovo iste posljedice predviđaju se i za kompromisni prijedlog Evropske komisije, koji predviđa smanjenje emisije ugljendioksida za 90 posto uz mogućnost kompenzacije emisija korištenjem zelenog čelika i obnovljivih goriva.
Bez obzira na to koji politički model bude usvojen, ubrzani prelazak na električnu mobilnost značajno smanjuje potrebu za proizvodnjom velikog broja komponenti koje se danas ugrađuju u tradicionalna vozila, što neumitno vodi ka zatvaranju brojnih pogona.
Ipak, dio stručnjaka napominje da konačan ishod zavisi od dinamike ulaganja u proizvodnju baterija, razvoj novih tehnologija, te prekvalifikaciju radnika za nova radna mjesta u sektoru električne mobilnosti.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.