Nova studija Svjetske banke: Javni programi mogu biti izlaz iz ekonomske krize

Odgovori vlada su pomogli brojnim porodicama u istočnoj Evropi i centralnoj Aziji da prebrode svjetsku ekonomsku krizu putem raznih inicijativa, uključujući naknade za nezaposlenost, programe javnih radova i, u nekim slučajevima, programe socijalne pomoći kao posljednji izlaz, navodi novi izvještaj Svjetske banke, objavljen danas u Washingtonu. Međutim, te su inicijative uspjele doprijeti samo do manjeg broja porodica pogođenih krizom, saopćeno je iz Ureda Svjetske banke u BiH.

Na osnovu specijalizirane ankete odgovora na krizu i podataka vladinog monitoringa, izvještaj `Kriza zaposlenosti: Odgovor domaćinstva i vlade na veliku recesiju u istočnoj Evropi i centralnoj Aziji` zaključuje da su se uticaji krize više osjetili, a i dalje se više osjećaju, u zemljama istočne Evrope i centralne Azije nego u bilo kojoj drugoj regiji u svijetu.

Iako potaknuta smanjenjem kreditnih tržišta, kriza je dovela do masivnih šokova na tržištu rada u regiji. Evidentirana nezaposlenost u 27 istočnoevropskih i centralnoazijskih zemalja se povećala sa 9,4 na 12,2 miliona u periodu decembar 2008. – decembar 2009. U Rusiji, Turskoj i Ukrajini nezaposlenost je porasla za oko 30 procenata između 2008. i 2009. Nazaposlenost mladih je takođe naglo porasla, pri čemu u pojedinim zemljama do jedne trećine mladih nije u mogućnosti naći posao. Radnici koji su zadržali posao dobijaju manje plate, jer su ili manje plaćeni po satu ili rade manji broj sati. Naknade su im takođe smanjene ili ukinute.

Ovi su se efekti osjetili među siromašnijim domaćinstivma, koja često nisu imala potrebnu ušteđevinu da bi ublažili uticaje krize. Kao posljedica, došlo je do ugrožavanja dobrostanja porodica, jer su kupovale jeftiniju hranu i u manjim količinama. Takođe su značajno smanjeni zdravstveni rashodi porodica. Krizom pogođene porodice u Armeniji, Bugarskoj i Crnoj Gori su, na primjer, značajno smanjile preventivne i duge odlaske kod ljekara, kao i potrošnju lijekova na recept.

"Porodice su napravile značajna prilagođavanja tokom ekonomske krize", kaže M. Ihsan Ajwad, viši ekonomista Svjetske banke za Regiju Evrope i Centralne Azije i vodeći autor izvještaja. "Dok su u mnogim slučjevima privatni rashodi na hranu i zdravstvo smanjeni, porodice su uložile velike napore i najčešće uspješno omogućile djeci da se nastave školovati i pokrile troškove u vezi s tim", ističe on.

Vlade u istočnoj Evropi i centralnoj Aziji su imale ključnu ulogu u smanjenju efekata krize na prihode domaćinstava, navodi izvještaj. U gotovo jednoj trećini zemalja u regiji, naknade za nezaposlenost su bile prve koje su došle do krizom pogođenih domaćinstava. Ali pokrivenost osiguranjem za slučaj nezaposlenosti varira od zemlje do zemlje, u mnogim slučajevima porodice ostanu prepuštene same sebi nakon što hranitelj ostane bez posla. U Armeniji, Kazahstanu, Latviji i Rusiji, vlade su odgovorile provođenjem projekata javnih radova i povećanjem javnih investicija da bi potakle zapošljavanje, dok se Turska fokusirala na smanjenje barijera za zapošljavanje žena i mladih. Drugi su se fokusirali na olakšanje pristupa obuci ili prekvalifikaciji.

A i pored velikih fiskalnih pritisaka, vlade u regiji su u manjoj mjeri srezale svoje budžete za obrazovanje i zdravstvo, nego što je došlo do sveukupnog pada BDP-a, u pokušaju da osiguraju da ne dođe do drastičnog smanjenja usluga za siromašne.

Izvještaj takođe ukazuje na poboljšanja koja bi se mogla uvesti u odgovor na krizu u regiji. Izvještaj zahtijeva izmjenu instrumenata politike da bi bili pravovremeni i ciljani. On naročito od vlada u regiji traži:

• Jačanje automatskih stabilizatora – Obezbijediti veći obuhvat osigiranja od nezaposlenoti i programa socijalne pomoći, centralizirati finansiranje socijalne pomoći i unaprijediti administraciju programa putem automatskih procesa;

• Prilagođavanje programskih parametara da odraze promijenjene uslove – Prilagođavanjem politika tokom krize, vlade mogu dati bolji odgovor; na primjer, produžavanjem trajanja isplate naknade za nezaposlenost kada nema dovoljno radnih mjesta;

• Aktiviranje novih programa da bi se premostila nedovoljna pokrivenost – Kada postojeće mreže sigurnosti ne mogu u potpunosti odgovoriti, mogu se pokrenuti novi programi da bi se obuhvatilo nepokriveno ugroženo stanovništvo. Javni radovi, na primjer, mogu biti efektivan program tržišta rada tokom šokova, jer otvaraju radna mjesta, uz istovremeno rješavanje ciljeva razvoja male infrastrukture.

"Zemlje bi mogle imati koristi od balansiranja politike više u pravcu pripreme prije krize, u odnosu na oslanjanje odgovor poslije pojave krize", kaže Jesko Hentschel, šef sektora u Odjeljenju za humani razvoj u Regiji Evrope i Centralne Azije Svjetske banke.

Izvještaj takođe ističe potrebu za fiskalnom disciplinom u dobrim vremenima i pouzdanim i pravovremenim sistemima monitoringa da bi se omogućio efikasan i fleksibilan odgovor na krizu.