Pomama za biserima i umjetninama

25.09.2013. 10:13 / Izvor: Nezavisne novine
Pomama za biserima i umjetninama

​Za osam mjeseci ove godine uvoz luksuznih proizvoda u BiH, kao što su biseri, dragulji, plemeniti metali, metalni novac, krzno, umjetnine i slično veći je za skoro 50 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Za osam mjeseci ove godine uvoz luksuznih proizvoda u BiH, kao što su biseri, dragulji, plemeniti metali, metalni novac, krzno, umjetnine i slično veći je za skoro 50 odsto u odnosu na isti period prošle godine, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Uvoz i odjeće, obuće, oružja i municija, kože, kolekcionarskih predmeta i starina takođe je drastično veći nego, na primjer, uvoz ostalih prozvoda.

Saša Grabovac, ekonomista i član Udruženja ekonomista RS (SWOT), kazao je da je kupovina umjetnina i plemenitih metala jedan od načina da se pametno uloži kapital, odnosno jedan vid štednje.

"Pored evidentnog porasta oročene štednje u bankama, koji je primjetan u posljednje vrijeme, imamo i ovaj drugi fenomen, koji je prisutan posljednjih godina, a to je kupovina vrijedne robe, koja ima sigurnu vrijednost", kazao je Grabovac.

On je naveo da građani smatraju da će na taj način najbolje sačuvati vrijednost novca i uvećati njegovu količinu.

"Opšte je poznato da svaka ekonomska kriza donosi dodatno raslojavanje stanovništva, pa se neki obogate, a neki osiromaše. Uvijek smo imali ljude koji su zarađivali enormno i koji žele na siguran način da ulože kapital pa da od toga imaju neku korist", kazao je Grabovac.

Radovan Pažurević, predsjednik Sektora tekstila, kože i obuće u Privrednoj komori RS, kazao je da podaci o povećanju uvoza ove robe govore i o povećanju dinamike u samoj proizvodnji obuće u RS.

"Sigurno je da taj repromaterijal nije uvezen radi dalje prodaje već radi prerade, što je svakako pozitivno i znači da u ovoj oblasti imamo pozitivne pokazatelje, kada je riječ o proizvodnji", kazao je Pažurević.

U jednoj poznatoj bh. antikvarnici su nam kazali da prodaja umjetničkih slika i antikviteta ide odlično i da, bez obzira na cijenu, svaki komad nađe svog kupca.

"Imamo slika, na primjer, čija je vrijednost od 200 do 200.000 KM, i ta od 200.000 KM prije nađe kupca nego ove od nekoliko stotina KM, ako mi vjerujete. Jednostavno, koliko god ih imamo, slike ćemo prodati, naravno, ako su vrijedne", kazao je vlasnik ove antikvarnice.

On je naveo da se ovim poslom bavi već osam godina i da se od toga može veoma dobro živjeti.

"Slična je situacija i kada su antikviteti u pitanju. Imamo dosta skulptura, šahovskih kompleta, kompleta za čaj ili kafu od skupocjene keramike i slično. Većina stvari se prodaje iako nas ponekad iznenadi, jer ono za šta smatramo da će se lako prodati, dugo ostaje na policama, a ono za šta smatramo da će se teško prodati, brzo nađe kupca", kazao je ovaj antikvar.

Mesud Lakota, sekretar Udruženja za zaštitu prava potrošača BiH, smatra da u BiH postoje dva sloja građana i to ekstremno siromašni i ekstremno bogati, i da jednostavno nema srednjeg sloja.

"Oni koji imaju, imaju i za luksuz, kao što su dijamanti, a oni koji nemaju, smišljaju kako da prežive mjesec za mjesecom i kupe najosnovnije namirnice samo da prehrane porodicu i djecu", istakao je Lakota.

On je kazao da siromašni sve više prodaju nakit koji imaju u kući, što potvrđuje i sve veći broj radnji koje se otvaraju i čija je jedina namjena otkup starog i lomljenog zlata.

Povećanje uvoza u procentima

- koža i krzno                                                                             2,8

- tekstil                                                                                     13,6

- šeširi, kišobrani, štapovi                                                   18, 7

- biseri, dragulji, plemeniti metali, metalni novac           11,8

- umjetnine, kolekcionarski proizvodi i starine                 49,3       

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital