Maksi kamate na mikro kredite

Prema podacima Agencije za bankarstvo RS, u prošloj godini prosječne nominalne i efektivne kamatne stope mikrokreditnih organizacija zabilježile su znatan rast. Rast prosječne efektivne kamatne stope na kredite MKO u RS iznosio je 1,32 procenta, dok je istovremeno rast kamatnih stopa na kredite MKO iz Federacije BiH koje posluju u Srpskoj, vrlo visok, i iznosi 4,23 procenta. U izvještaju Agencije, takođe, se navodi da MKO primjenjuju znatno veće kamatne stope nego u bankarskom sektoru.

"Ako prosječne kamatne stope na ukupne kredite mikrokreditnog sektora Republike Srpske, i to nominalne 17,74 odsto i efektivne 21,69 odsto, uporedimo s bankarskim sektorom, gdje je prosječna nominalna kamatna stopa za RS u prošloj godini iznosila 8,58 odsto, a efektivna 10,06 odsto, evidentno je da MKO primjenjuju znatno veće kamatne stope", navodi se u godišnjem izvještaju Agencije za bankarstvo RS.

U MKD "Sinergija plus" Banja Luka kažu da su prosječne kamatne stope na njihove kredite u prošloj godini iznosile 20 odsto i nisu se mijenjale u odnosu na 2008. godinu, ali je zato plasman kredita zbog ekonomske krize bio za 30 odsto manji. Nepovoljan kreditni trend nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine.

"Tačno je da su kamatne stope MKO znatno veće nego u bankama i tako je svuda u svijetu, ali je zato i naš rizik veći. Povoljni uslovi dobijanja kredita u MKO, koji znače manje formalnih dokumenata, kojima se dokazuje kreditna sposobnost, kraći vremenski period za realizaciju procesa odobravanja u odnosu na bankarske uslove, nepostojanje žiranata za kredite do pet hiljada maraka, samo su neki od razloga što se neformalni sektori, kao što su poljoprivredna gazdinstva odlučuju kreditno zadužiti kod nas. Ove povoljnije uslove dobijanja kredita MKO su kompenzovale znatno većom cijenom kredita kroz visinu efektivne kamatne stope", objašnjava Željko Bogdanić, direktor MKD "Sinergija plus". U pojedinim MKD ne misle tako i tvrde da kamatne stope na njihove kredite nisu veće u odnosu na kredite banaka.

"Nominalne kamatne stope obračunate na promjenjivu glavnicu u MKD "Zdravo" kreću se od šest odsto do 22 odsto, povoljne su i nisu se mijenjale u odnosu na 2008. godinu", kaže Dragan Marinković, zamjenik direktora u MKD "Zdravo" Banja Luka.

Bankari navode da nije upitna podrška ovom sektoru, jer MKO nisu depozitarne organizacije, pa su im i izvori finansiranja skuplji, te samim tim moraju imati veće kamatne stope.

"Često se upravo MKO zadužuju kod banaka. Oni moraju naći mjeru između cijene sredstava koje plasiraju i rizika koji preuzimaju", rekao je direktor Nove banke Banja Luka, Milan Radović. On dodaje da sve to ne utiče na poslovanje banaka koje imaju svoje klijente.

Negativan finansijski rezultat

S 31. decembra 2009. godine MKD su ostvarile negativan finansijski rezultat jer je jedno MKD poslovalo sa gubitkom u ukupnom iznosu od 1,9 miliona KM, najvećim dijelom zbog otpisa potraživanja s kašnjenjem u otplati preko 180 dana u iznosu od 1,8 miliona KM, dok dva MKD imaju neto dobit u ukupnom iznosu od 555.000 KM. U istom periodu MKF su ostvarile višak prihoda nad rashodima u iznosu od 110.000 KM.

S 31. decembra 2009. godine na nivou mikrokreditnog sektora Republike Srpske ostvaren je negativan finansijski rezultat u ukupnom iznosu od 1.277.000 KM.

Najviše kredita plasirano poljoprivredi

MKO su plasirale 266,5 miliona KM kredita ili 99,3 odsto ukupnih kredita MKD, a MKF 1,8 miliona KM ili 0,7 odsto. Prema sektorskoj strukturi kredita MKO, 251 milion KM ili 94 odsto plasirano je fizičkim licima, a 17,3 miliona KM ili šest odsto pravnim licima. Prema granskoj strukturi ukupnih kredita pravnim licima najveći iznos plasiran je za trgovinu, proizvodnju i uslužne djelatnosti. Od ukupnih kredita fizičkim licima najveći iznos plasiran je za poljoprivredu, 34 odsto. MKF koji posluju u RS, a čije je sjedište u FBiH, plasirali su 193,7 miliona KM kredita ili 42 odsto od ukupnog iznosa kredita u ovom sektoru u RS.