Svjetska banka: Ekonomski oporavak samo u nekim zemljama JIE

20.01.2015. 12:12 / Izvor: eKapija.ba
Svjetska banka: Ekonomski oporavak samo u nekim zemljama JIE

Razarajuće poplave u nekim zemljama su dovele do zastoja ekonomije jugoistočne Evrope (SEE6 ) u 2014., uz rast od samo 0,2 procenta, prema najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za jugoistočnu Evropu.

Razarajuće poplave u nekim zemljama su dovele do zastoja ekonomije jugoistočne Evrope (SEE6 ) u 2014., uz rast od samo 0,2 procenta, prema najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju za jugoistočnu Evropu (SEE RER) Svjetske banke, prezentiranom danas u Beogradu.

"Vanjska potražnja za izvozom iz SEE6 je bila pozitivan pokretač ekonomskog rasta u 2014., uprkos slabom učinku eurozone  i razočaravajućem globalnom oporavku", rekla je Ellen Goldstein, direktorica Svjetske banke za zemlje jugoistočne Evrope. Međutim, politička neizvjesnost i kašnjenje ili smanjenje investicija  su otežali posljedice razornih poplava koje su pogodile regiju u 2014.

Nažalost, Goldstein je dodala, rast od samo 0,2 procenta je nedovoljan da bi se unaprijedio životni standard ili smanjila velika stopa nezaposlenosti u regiji.

Slab ekonomski učinak regije, prikriva značajne razlike između SEE6 zemalja, navodi izvještaj. Procjenjuje se da je u Srbiji u 2013. po treći put došlo do smanjenja od početka svjetske krize, a Bosna i Hercegovina stagnira. Procjenjuje se da su se stope ekonomskog rasta Kosova i Crne Gore smanjile u 2014. Samo Albanija i BJR Makedonija pokazuju znakove održivijeg oporavka zahvaljujući povećanju izvoza.

SEE RER navodi da su vremenske nepogode primarno odgovorne za slab ekonomski učinak u SEE6, nadovezujući se na dokaze da je ekonomski učinak SEE6 zemalja naročito osjetljiv na vremenske prilike. 

Procjenjuje se da su poplave u maju 2014. koštale Bosnu i Hercegovinu oko 15,0 procenata BDP-a, a Srbiju oko 4,7 procenta BDP-a u izgubljenoj proizvodnji i štetama. Oštećenja na objektima za proizvodnju električne energije su nanijela štete privredi Srbije, a uništeni usjevi poljoprivrednoj proizvodnji u Bosni i Hercegovini.

Gotovo ni jedan segment ekonomije nije ostao pošteđen u ovom ekonomijama pogođenim poplavama. Značajne posljedice nedavnih vremenskih nepogoda u 2014. ukazuju da SEE6 zemlje nisu dobro pripremljene za veće vremenske varijacije. Izvještaj navodi da strukturalni izazovi i dalje koče potencijalni rast u SEE6. 

Gallina A. Vincelette, vođa programa i jedan od autora SEE6 RER objašnjava: "Funkcioniranje tržišta rada u cijeloj regiji je anemično, uz istrajno velike stope nezaposlenosti, niske stope učestvovanja radne snage i sporo otvaranje formalnih radnih mjesta. Iako je ostvaren određeni napredak na rasterećenju investicione klime, ima još dosta prostora za unaprjeđenje. Javni sektor je velik i neefikasan u mnogim zemljama. Bolja uvezanost regije putem fizičkih i institucionalnih veza između SEE6 zemalja, sa Evropskom Unijom i ostatkom svijeta će pomoći konkurentnim firmama iz regije da dopru do novih tržišta i da strani investitori dođu u regiju."

Prema izvještaju se očekuje da se SEE6 regija u 2015. Umjereno oporavi, uz projiciran zbirni rast od 1,3 procenta.  

Rast u 2015. će vjerovatno umanjivati slab oporavak u Bosni i Hercegovini. U ostatku regije se očekuje rast od preko 3 procenta u 2015., pri čemu bi ekonomski rast BJR Makedonije dostigao 3,8 procenata.

Izgledi za rast zavise od vanjskih faktora, uključujući održavanje oporavka vanjske potražnje, naročito u Evropi, te stabilizacija međunarodnih cijena energenata na ili oko sadašnjih nivoa.

Ekonomsku aktivnost u SEE6 usporava slaba domaća potražnja, a povjeranje potrošača i poslovne zajednice ostaje slabo zbog dugotrajnih političkih neizvjesnosti, hronično velike nezaposlenosti i bankarskog sistema opterećenog nenaplativnim zajmovima. Stoga, izvještaj naglašava da se ekonomski rast u kratkoročnom i srednjoročnom periodu u SEE6 može podržati putem mudrih ekonomskih politika sa dobro utvrđenim prioritetima, saopćili su iz Svjetske banke. 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital