Svaki stanovnik Republike Srpske dužan 1.789 KM

Zaduženost stanovništva RS nastavila je da raste i na kraju prošle godine svaki stanovnik bio je dužan 1.789 maraka ili 107 više u odnosu na prethodnu godinu.

Struktura zaduženosti pokazuje da su stanovnici Srpske kredite najviše uzimali za opštu potrošnju i rješavanje stambenog pitanja. Prema preliminarnim podacima Agencije za bankarstvo RS, stanovništvo je na kraju prošle godine bankama dugovalo 2,374 milijarde maraka.

"Zaduženost po stanovniku na kraju prošle godine iznosila je 1.789, dok je na kraju 2013. godine bila 1.682 KM", naveli su u Agenciji za bankarstvo.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Goran Radivojac kaže da zaduženost građana iznosi više od dvije prosječne plate, što pokazuje da stanovnici dobar dio godine žive od tuđeg novca.

"Ovo nije dobra i jednostavna situacija. Uzimanje potrošačkih kredita pokazuje da dobar dio stanovništva živi na kredit. Na rast zaduženosti uticalo je i to što određeni broj ljudi uzima kredit iz socijalne potrebe, zbog kašnjenja plate ili drugih razloga. Na to je uticao i fenomen potrošačkog društva, odnosno navika ljudi da troše preko svojih mogućnosti. S druge strane, uzimanje stambenih kredita može se smatrati prihvatljivim, jer ukazuje na to da se stvara nova vrijednost", rekao je Radivojac.

Iako je zaduženost za naše standarde prilično visoka, Radivojac kaže da ona u poređenju sa zemljama u okruženju nije alarmantna.

"Ako vidimo da u Hrvatskoj ima oko 250.000 blokiranih računa građana, jasno je da kod nas problem još nije eskalirao, jer ljudi koji su uzeli kredite mogu da ih otplaćuju. U trenutku kada to ne budu mogli činiti u sadašnjem obimu, to će prerasti ne samo u politički, nego prevashodno u socijalni problem", naglasio je Radivojac i dodao da se može očekivati nastavak trenda rasta zaduženosti građana.

Direktor NLB Razvojne banke Banjaluka Radovan Bajić kaže da se najveći broj građana Srpske racionalno zadužuje i da visina njihovog duga nije alarmantna.

"Ako se ljudi korisno zadužuju, to je pametno investiranje. U slučaju da se zadužuju za ličnu potrošnju, to naravno nije dobro. Ali, kod nas se više od 95 odsto građana pametno zadužuje. Takođe, važno je na koji period su oni zaduženi. Ako neko duguje dvije prosječne plate, ali ih vraća u dužem periodu, to vjerovatno ne predstavlja znatno opterećenje", kazao je Bajić.

Vrijednost problematičnih kredita stanovništva na kraju 2014. godine iznosila je 222,9 miliona i smanjena je za 4,8 odsto u odnosu na kraj 2013, kada su zajmovi čija je otplata kasnila iznosili 234,1 milion KM.

Problem sa firmama Radovan Bajić je istakao da mnogo veći problem od zaduženosti građana predstavljaju krediti preduzeća, koja ih u mnogo većoj mjeri neredovnije servisiraju. "Razlog za to su loša zakonska rješenja, jer su male posljedice po vlasnike firmi koji iza sebe ostavljaju dugove. Potpuno je neprihvatljivo da neko dovede jedno preduzeće do likvidacije, a da u prostorijama tog preduzeća i sa istim sredstvima nastavi poslovanje sa drugim preduzećem. S druge strane, građani koji imaju neizmirene dugove trpe direktne posljedice, odnosno plijeni im se imovina", istakao je Bajić.