Ekonomije zemalja SEE6: Potrebne intenzivnije reforme politike

 

Ekonomije šest zemalja jugoistočne Evrope (SEE6), posmatrane u cjelini, zabilježiće pad od 0,6 procenata u 2012. i suočavaju se sa velikim rizicima na pragu 2013., pri očekivanom rastu u sljedećoj godini od 1,6 procenata, kaže se u novom izvještaju Svjetske banke “Jugoistočna Evropa: Redovni ekonomski izvještaj br. 3” koji je danas objavljen.

“Jugoistočna Evropa: Redovni ekonomski izvještaj” obuhvata šest zemalja - Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, BJR Makedoniju i Srbiju – i predviđa da će put ka trajnom oporavku biti težak i da će rast u 2013. u najboljem slučaju biti usporen, uz značajne rizike. Ono što može da predstavlja problem u 2013. su rizici po pitanju oporavka eurozone i visoke cijene standardizovanih proizvoda na međunarodnim tržištima –što predstavlja rizike na koje su sve zemlje SEE6 veoma osjetljive. Rizik novog šoka cijena hrane takođe bi mogao da poveća siromaštvo i izvrši dodatni pritisak na srednju klasu.

U uslovima ovakve neizvjesnosti, Albanija, Crna Gora i Srbija posebno moraju da budu istrajne u smanjenju fiskalnih deficita i snižavanju javnog duga, iako istovremeno moraju da nastave sa poboljšanjem investicione klime i reformama tržišta rada i javnog sektora. U svim zemljama SEE6, dug javnog sektora predstavlja poseban izazove za fiskalno upravljanje i privatni sektor i postoje nezavršeni programi strukturnih reformi.

“U ovakvom okruženju, potrebno je da vlade na zapadnom Balkanu provodu reforme koje doprinose dugoročnom rastu i otvaranju novih radnih mjesta,” kaže Željko Bogetić, vodeći ekonomista Svjetske banke i koordinator za ekonomsku politiku za zapadni Balkan i glavni autor izvještaja o SEE6, trećeg u seriji redovnih polugodišnjih izvještaja. “Ono što je najhitnije i najpotrebnije je intenzivnija reforma javne politike da bi se smanjio javni dug i ubrzale strukturne reforme, posebno u upravljanju javnim sektorom, investicijskoj klimi i tržištima rada.”       

Za Bosnu i Hercegovinu (BiH) ovo znači nastojati održati fiskalnu disciplinu i unaprijediti koordinaciju fiskalne politike. Zatim provesti mjere usmjerene na smanjenje opterećenja privatnog sektora u cilju podrške stvaranja novi radnih mjesta.

U 2012. došlo je do pogoršanja vanjskih uslova kroz značajniji uticaj sezonskih faktora na ekonomsku aktivnost. Ovo je rezultiralo daljim rastom nezaposlenosti kao i smanjenjem ukupne potrošnje, investicija i izvoza, objašnjava se u Izvještaju. Napominje se i da je ugrožen oporavak kreditne aktivnosti kao i fiskalne konsolidacije, dok nekvalitetni krediti iskazuju tendenciju rasta. Kao rezultat toga, postalo je mnogo teže nego ranije snalaziti se u okruženju kako u regionu tako i van njega, i teži su kompromisi u pogledu politika koje su potrebne da bi se stabilizovale ekonomije i ponovo potaknuo rast.

U Izvještaju se ističe da, pod pritiskom vanjskog okruženja, konkurentnijih ekonomija i nedovoljnih prihoda, vlade zemalja SEE6 traže načine da: poboljšaju efikasnost, ojačaju infrastrukturu, reformišu tržište rada, privuku direktne strane investicije (DSI), obnove izvozne kapacitete i obezbijede nove izvore finansiranja. Nekoliko zemalja je unaprijedilo svoje investicijske klime i poboljšalo plasman na globalnoj rang-listi „Doing Business“. Međutim, bez daljih reformi tržišta rada i značajnih investicija u infrastrukturu, posebno u energetiku, biće teško smanjiti nezaposlenost, poboljšati konkurentnost i podstaći rast. 

Intenziviranje procesa privatizacije predstavlja jednu opciju (oslanjanje na iskustva iz prethodnog perioda, kako dobra tako i loša) koju vlade sve više razmatraju u sklopu “drugog talasa privatizacije” – opštih napora da se ublaže ograničenja finansiranja i poboljša konkurentnost. Stoga vlade zemalja SEE6 traže izvore kapitala ne samo u zemljama OECD-a već i u srednje razvijenim zemljama koje bilježe rast i bogate su resursima, kao što su Turska, Rusija, Kina i Azerbejdžan. Da bi bile uspješne, nove privatizacije treba da se oslone na pouke iz prošlosti, uključujući suštinsku važnost transparentnosti.

U Izvještaju se ističe da ukoliko se realizuju takve ubrzane reforme, vanjska podrška od EU i globalnih međunarodnih finansijskih institucija,  dobro koordinirana i usmerena na region u cjelini, mogla bi da pomogne i olakša prelazak na rast u srednjoročnom periodu.

Izvještaj je podjeljen na dva dijela. Prvi dio, „Najnovija kretanja, perspektiva i izazovi u pogledu politika“, obrađuje više pitanja kao što su vanjsko okruženje koje karakteriše recesija u eurozoni i novi globalni rizici, nedavna kretanja i pitanja politike u zemljama zapadnog Balkana: tržišta rada, trgovina i vanjski dug, fiskalna politika, finansijski sektor, poslovno okruženje, privatizacije i energetska infrastruktura. Drugi dio, „Upravljanje ranjivošću na udare cijena hrane u SEE6“, bavi se uticajem mogućih povećanja cijena hrane na region. Takođe daje i konkretne preporuke za svaku zemlju pojedinačno kako bi se bolje pripremila za eventualni novi udar rastućih cijena hrane.

Redovni ekonomski izvještaji o jugoistočnoj Evropi dostupni su na adresi www.worldbank.org/eca/seerer .