Od 21 grane prerađivačke industrije 11 ostvarilo rast proizvodnje

Obim industrijske proizvodnje u Kantonu Sarajevo u prvom kvartalu ove godine bio je veći za 1,1 posto od obima proizvodnje u istom periodu prošle godine, dok je u Federaciji BiH došlo do povećanja obima proizvodnje za 2,2 posto, istaknuto je danas na konferenciji za novinare u Privrednoj komori Kantona Sarajevo (PKKS).

Direktorica Centra za razvoj poduzetništva i poslove s inozemstvom PKKS-a Mubera Kadrić je kazala da je u tom periodu od 21 djelatnosti prerađivačke industrije KS-a, 11 zabilježilo rast proizvodnje, dok je preostalih deset grana ostvarilo manji nivo proizvodnje.

Zabilježen je rast proizvodnje u prerađivačkoj industriji u KS-u za 1,6 posto, dok je na nivou Federacije BiH prerađivačka industrija zabilježila rast obima proizvodnje od čak 4,4 posto.

Kadrić je navela da je obim vanjskotrgovinske razmjene KS-a u prva četiri mjeseca ove godine bio za 5,8 posto manji u odnosu na isti period prošle godine. Istovremeno je na nivou FBiH registriran pad ukupnog obima vanjskotrgovinske razmjene za 0,7 posto.

"U prva četiri mjeseca izvoz i uvoz u KS-u smanjeni su za 13,1 posto, odnosno 3,7 posto, a pri tome je došlo do rasta deficita za 0,3 posto. Pokrivenost uvoza izvozom na nivou KS-a bila je 26,6 posto, što predstavlja pad od 9,8 posto u odnosu na ostvareni stepen pokrivenosti u istom periodu prošle godine", dodala je Kadrić.

U ukupnom izvozu Kantona Sarajevo, najveće učešće ima izvoz pokućstva i dijelova, zatim električna energija, cestovna vozila, medicinski i farmaceutski proizvodi, te metalne rude i otpaci metala. Što se tiče uvoza KS, najznačajnije mjesto zauzima nafta i naftni derivati, zatim cestovna vozila, telekomunikacijski aparati, plin zemni i industrijski, odjeća, te  medicinski i farmaceutski proizvodi.

Najveći izvoz iz Kantona Sarajevo u prva četiri mjeseca ostvaren je u Njemačku (71,2 miliona KM), Hrvatsku (44,1 miliona KM), Srbiju (35,5 miliona KM), Rusiju (15,4 miliona KM) i Austriju (13 miliona KM). U tom periodu najveći uvoz u KS ostvaren je iz Hrvatske (186,8 miliona KM), Njemačke (119,5 miliona KM), Kine (117,2 miliona KM), Srbije (111,3 miliona KM),  te Italije (82,9 miliona KM).

Govoreći o privrednim kretanjima u KS-u u prošloj godini stručni saradnik u PKKS Kemal Hadžimusić je naveo da  rezultati ukazuju na blagi ekonomski oporavak privrede KS-a. Glavni pokretači ekonomskog oporavka, po njegovim riječima, bili su vanjska trgovina, građevinarstvo i turizam.

"Od početka 2015. Sarajevski kanton bilježi kontinuiran trend rasta izvoza, a istovremeno smanjenje uvoza. Na kraju 2015.  izvoz Kantona Sarajevo bio je za 5,9 posto veći od izvoza iz 2014., a deficit i uvoz su se smanjili za 7,4 posto, odnosno 3,7 posto", kazao je Hadžimusić.

U Komori kažu da je robna razmjena KS-a s Velikom Britanijom veoma mala tako da izlazak Britanije iz EU neće imati velikog uticaja na vanjskotrgovinsku razmjenu KS-a.

U prošloj godini obim vanjskotrgovinske razmjene KS-a s Velikom Britanijom iznosio je 36,3 miliona KM što čini 0,8 posto ukupne vanjskotrgovinske razmjene KS-a sa svijetom. Od ukupnog obima razmjene robe s Britanijom na izvoz iz Kantona se odnosilo 3,8 miliona KM (0,4 posto od ukupnog izvoza KS) a na uvoz 32,5 miliona KM (0,9 posto od ukupnog uvoza KS).